Zmaj.info
Ljeto je vrijeme zabave, no nije tako zabavno za osobe koje baš tada upadnu u depresiju. Tužne su i tjeskobne jer im izrazito smetaju prekomjerna toplina, vlaga i pelud, uznemiruju ih prekomjerni zahtjevi koje postavljaju sebi u pogledu izgleda i provoda.
Ljetni afektivni poremećaj nije dovoljno prepoznat iako nije rijetkost, pogotovo otkako su nastupile klimatske promjene i tjedni izloženosti toplinskim valovima.
Naime, svi znaju da nedostatak sunčeve svjetlosti zimi uzrokuje tugu. No, kako možemo biti tužni i ljeti kada smo maksimalno izloženi dnevnom svjetlu?
Zdravstveni stručnjaci objašnjavaju da je upravo u tome problem – previše sunčeve svjetlosti koja isključuje proizvodnju melatonina u organizmu. Riječ je o hormonu odgovornom za ciklus spavanja i buđenja, a dugi ljetni dani mogu uzrokovati njegov nedostatak. Stoga ljetna depresija može uzrokovati gubitak težine, poteškoće sa spavanjem i općenito osjećaj ”jada”.
Potrebno je više proučavanja
“Ljetna depresija sigurno zaslužuje više proučavanja, a oboljeli više brige”, rekao je za The Washington Post Norman E. Rosenthal, psihijatar s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Georgetown koji je prvi opisao ljetnu depresiju u znanstvenoj literaturi 1984. godine.
Upozorio je i na to da su simptomi zimskog i ljetnog afektivnog poremećaja različiti. Oba su obilježena tugom i nezadovoljstvom, ali pacijenti sa zimskom depresijom skloni su prekomjernom spavanju, prejedaju se i tromi su. Ljetni depresivci u mnogočemu su suprotni. Nemaju apetita i pate od nesanice.
Rizik od samoubojstva veći uz ljetnu depresiju
Zimski depresivci više su letargični, a ljetni su iznimno uznemireni pa mogu biti u opasnosti zbog povećanog rizika od samoubojstva, upozorava Rosenthal.
Po njegovu iskustvu, suicidalno ponašanje depresivaca doseže vrhunac u kasno proljeće i rano ljeto, ali opada zimi.
Svaki dvadeseti čovjek na svijetu pati od sezonskog afektivnog poremećaja, a najnovija istraživanja pokazuju da pet posto osoba s ovim poremećajem zapravo ima ljetnu depresiju.
Visoke temperature i vlažnost mogu dovesti do fizioloških promjena, uključujući ubrzan rad srca, dehidraciju i neravnotežu elektrolita. Ovi čimbenici mogu pridonijeti umoru, razdražljivosti i poremećajima raspoloženja. Ljeti je razina peludi često visoka, a to može izazvati alergije i astmu, a time i upale, što također može pridonijeti osjećaju umora i depresije.
U jednoj od svojih studija Rosenthal i njegovi kolege anketirali su ljude pitajući ih čemu pripisuju tugu u ljetnim mjesecima. “Kažu stalna vrućina ili da ne podnose svjetlo. Ljudi su mi govorili da im se svjetlost zareže poput noža u mozak, ne mogu to podnijeti. A jako svjetlo zapravo može stvoriti predispoziciju za maniju”, upozorio je američki psihijatar.
Što uzrokuje ljetnu sezonsku depresiju
Više temperature također se povezuju s višim stopama samoubojstava u SAD-u i Meksiku, kao i s povećanom upotrebom depresivnih riječi u objavama na društvenim mrežama.
Vruće, ljepljivo vrijeme i opasnost od alergija na pelud vjerojatno su svima neugodni. Više temperature narušavaju mentalno blagostanje, povećavaju negativne emocije i umor.
Svi imamo homeostatske mehanizme koji drže fiziološke faktore unutar prihvatljivog raspona vrijednosti, ali očito nisu kod svih ljudi jednako učinkoviti.
Neki od ključnih neurotransmitera uključenih u regulaciju tjelesne temperature, poput serotonina, dopamina i norepinefrina, također reguliraju naše raspoloženje. “Možda neki ljudi imaju u njima zajedničko ishodište problema za poremećaj raspoloženja i nemogućnost prilagodbe na vrućinu i vlagu”, rekla je Kelly Rohan, profesorica psihologije na Sveučilištu Vermont.
Klimatske promjene mogle bi učiniti ljetnu depresiju dominantnom
Ljetni sezonski afektivni poremećaj mogao bi postati izraženiji i rašireniji u svijetu koji se zagrijava, predviđaju znanstvenici. “Ljetna depresija svakako ima sve veću važnost s obzirom na globalno zatopljenje i povećanu izloženost pretjeranoj toplini i vlazi”, rekla je Rohan koja kao simptom posebno ističe tjeskobu.
The Washingtin Post piše da su ekstremno visoke temperature povezane s većim brojem posjeta hitnoj službi za mentalno zdravlje i pokušajima samoubojstva.
Riječ je o biološkim osnovama za depresiju, iako ne treba zanemariti ni stres koji iscrpljuje zbog pritiska da ljeti treba privlačno izgledati i obavezno dobro provesti, jer se svi drugi na društvenim mrežama čine tako sretnima i opuštenima.
Kako se nositi s ljetnom depresijom
Ako se ljeti osjećate posebno potišteno, važno je da prihvatite što osjećate i potražite liječničku pomoć.
Hlađenje može pomoći, iako još nisu provedena klinička ispitivanja koja bi testirala ovu metodu. Rosenthal i njegovi kolege preporučili su pacijentima tuširanje hladnom vodom i boravak u klimatiziranim prostorima. Činilo se da je ova intuitivna intervencija djelovala i ublažila simptome. Međutim, trajala je samo dok su pacijenti ostali u hladnom, kada su se vratili na ljetnu vrućinu, učinak je ispario.
Od pomoći su i psihijatrijski lijekovi koji djeluju i kod sezonske depresije.
Kombinacija različitih tretmana – strategija hlađenja, lijekova i psihoterapije utemeljene na dokazima kao što je kognitivno-bihevioralna terapija – može biti ključ za pobjedu nad ljetnom tugom.
Brojna istraživanja potvrđuju da redovita fizička aktivnost pomaže u borbi s depresivnošću. I zato, ako je vani prevruće, pronađite alternativne načine da ostanete aktivni i prevenirate sezonsku depresiju. Započnite s vježbanjem ranije ujutro ili kasno navečer ili se upišite na fitness samo na nekoliko mjeseci tokom ljeta.
Izbjegavajte kofein i alkohol
Visoke temperature i vlaga tijekom ljeta mogu utjecati na kvalitetu i trajanje sna, a poremećaji spavanja povezani su s povećanim stresom, razdražljivošću i promjenama raspoloženja, pa čak i s padom imuniteta.
Dovoljno sna posebno je važno tijekom ljetnih mjeseci, kada su dani dulji i kada je teže zaspati. Izbjegavajte kofein i alkohol, jer mogu pogoršati nesanicu i tjeskobu. Pijete puno tekućine, osobito vode.
Brinite se o sebi, isprobajte neke vježbe meditacije, a tijekom dana kad vrućine popuste, prošetajte što češće prirodom.
Izvor: HINAZdravlje
Autorica: Vedrana Larva
Grđan Marinko
