Miljenko Jergović: Slom mita o “svetoj obitelji”

Odbjegli direktor Hrvatskog skijaškog saveza Vedran Pavlek i afera oko pranja novca proširila se i trese sportaše i sport u Hrvatskoj. Kraj se još ne nadzire, a kakvo sudstvo imamo pitanje je da li će se “zagrabiti” dovoljno duboko ili samo po površini u tišini sanirajući neotkrivene malverzacije. DORH navodno “istražuje”, to može trajati stoljećima dok svi akteri sa svim nasljednicima ne budu više dostupni pravosuđu nego “svevišnjem” – ako su zaslužili, ako ne onda će u toplini pakla patiti daleko od očiju javnosti čije su novce njamali.

Godinama je Hrvatska njegovala gotovo religijski odnos prema obitelji Kostelić – sportskim ikonama čiji su uspjesi stvarali osjećaj nacionalnog ponosa, identiteta i zajedništva. No, kako pokazuje analiza Miljenka Jergovića, taj je mit imao dvije paralelne stvarnosti: onu javnu, asketsku i domoljubnu, te onu drugu, skriveniju, obilježenu poreznim rezidentstvom u Monte Carlu, privilegijama i dugogodišnjim institucionalnim povlasticama.

Dvostruki život nacionalnih heroja

Jergović podsjeća da je “slom svete obitelji” započeo još u trenutku kada je prvi put otvoreno postavljeno pitanje plaćanja poreza na sportske nagrade. Umjesto da prihvate obveze prema državi čije su ime nosili, članovi obitelji Kostelić prijavili su prebivalište u Monte Carlu – poreznoj oazi u kojoj su, kako autor piše, živjeli “drugi život”, odvojen od slike skromnosti i odricanja koja se godinama gradila u hrvatskoj javnosti.

Istodobno, u Hrvatskoj su se prikazivali kao simboli žrtve i predanosti, gotovo svetačke figure koje su, kako se govorilo, “živjele u šatoru ispod glečera” i trenirale u uvjetima koji su trebali potvrditi njihovu moralnu nadmoć nad konkurencijom.

Državna odličja i simbolička moć

Država je taj narativ dodatno učvršćivala. Odlikovanja koja su primali – od Reda kneza Branimira do Reda Danice Hrvatske – pretvorila su ih u amblematske figure nacionalnog identiteta. Jergović naglašava da se time stvarala poruka: ono što su oni, to je i Republika Hrvatska.

No, simbolika je imala i svoju cijenu. Kada je, primjerice, Jakov Fak nakon odlikovanja prešao skijati za Sloveniju, pokazalo se koliko su takvi činovi krhki i ovisni o političkim očekivanjima piše Jergović.

Privilegije koje traju i nakon karijere

Autor posebno ističe slučaj Janice Kostelić, koja je 2016. imenovana državnom tajnicom za sport, a na funkciji ostala sve do završetka porodiljnog dopusta 2019. godine. Jergović to opisuje kao paradoks: osoba koja je godinama živjela kao porezna rezidentica Monte Carla koristi socijalna prava koja se financiraju upravo iz poreza koje ondje nije plaćala.

Tu je i epizoda u kojoj je, prema medijskim navodima, premijer Plenković intervenirao kod susjedne države kako bi se spasio Ivica Kostelić tijekom oluje na moru – još jedan primjer posebnog tretmana koji prelazi granice sporta.

Afera Pavlek: trenutak kada se mit raspada

Najnovija afera, vezana uz dugogodišnjeg direktora Hrvatskog skijaškog saveza Vedrana Pavleka, otkrila je da je “sveta obitelj” i dalje koristila gotovinske isplate i službene automobile Saveza. Jergović ironično primjećuje da se sportske mirovine ne isplaćuju “u kešu”, te da je teško razumjeti potrebu da se privatno voze automobili namijenjeni aktivnim sportašima. Ovaj detalj, piše autor, pretvara apsurd u besmisao – i otvara pitanje zašto se u Hrvatskoj i dalje tolerira takva praksa.

Ogledalo društva

Jergovićev tekst nije samo kritika obitelji Kostelić. On je, zapravo, kritika cijelog društva koje je godinama pristajalo na mitologizaciju, zatvaranje očiju i selektivnu etiku. Autor tvrdi da je postojalo “saučesništvo cijele nacije”, jer se znalo za monegaško prebivalište, ali se o tome nije govorilo – smatralo se nedomoljubnim. U konačnici, priča o “svetoj obitelji” postaje priča o Hrvatskoj: o odnosu prema uspjehu, privilegijama, institucijama i odgovornosti.