A.Karlovic
Ljudi su skloni vjerovati u svašta pa i to da je moguće kupiti tvornicu za 1 kunu ili da je Trump sposoban gospodarstvenik iako je brojne firme odveo u stečaj. Ako se laž ponovi dovoljan broj puta u javnosti počinje djelovati u ušima onih koji to čuju kao istina.
Svi danas znamo da Christopher Kolumbo nije dokazivao okruglost Zemlje, iako neki misle da je. Kruži internetom i mit da ljudi u srednjem vijeku nisu vjerovali da je Zemlja okrugla već ravna – otkrijte s nama kako su nastali ovi čvrsto ukorijenjeni mitovi!
1. Mit: “Kolumbo je otkrio da je Zemlja okrugla”
Činjenica: Znanstvenici su znali za okruglost Zemlje još u antičko doba
Jedan od najpoznatijih povijesnih mitova je priča o Christopheru Kolumbu koji je pokušao dokazati da je Zemlja okrugla, suočavajući se s nevjericom suvremenika. Međutim, većina obrazovanih ljudi u Europi, posebno znanstvenici i svećenici, znali su da je Zemlja okrugla stoljećima prije Kolumba.
Stari Grci (Pitagora, Aristotel, Eratosten) izračunali su oblik i opseg Zemlje. Srednjovjekovni učenjaci poput Tome Akvinskog i Isidora Seviljskog također su prihvaćali okruglost Zemlje.
Kolumbov cilj nije bio dokazati okruglost, već pronaći kraći put do Indije – što je, slučajno, dovelo do otkrića Amerike.
Zašto se onda ovaj mit održao? Najvjerojatnije zbog romantiziranih priča iz 19. stoljeća, koje su Kolumbu pripisale ulogu “znanstvenog revolucionara“.
2. Mit: “Ljudi u srednjem vijeku vjerovali su da je Zemlja ravna”
Činjenica: Crkva i učenjaci srednjeg vijeka prihvaćali su okruglost Zemlje
Još jedan čest mit je da su ljudi u srednjem vijeku vjerovali da je Zemlja ravna ploča, a da ih je Crkva zastrašivala da ne istražuju svemir. Međutim, gotovo svi obrazovani ljudi tog vremena znali su da je Zemlja okrugla.
Sveti Augustin i Toma Akvinski pisali su tako o okruglosti Zemlje. Crkva nikada nije podučavala da je Zemlja ravna – čak su i srednjovjekovni crkveni tekstovi prikazivali Zemlju kao kuglu.
Mit o “ravnoj Zemlji” popularizirali su u 19. stoljeću autori poput Washingtona Irvinga (koji je pisao o Kolumbu) i antiklerikalni pisci, želeći prikazati Crkvu kao neprijatelja znanosti.
Zašto i danas vjerujemo u ove mitove?
Književnost i filmovi jedan su od razloga, a romantizirane priče često iskrivljuju povijest. Anti-religijska propaganda je drugi. U 19. stoljeću, znanstveni i religijski sukobi doveli su do krivih tumačenja srednjovjekovnih shvaćanja.
Pojednostavljenje povijesti je također nekima razlog što je mit prihvatljiviji od činjenice. Naime, lakše je pričati i dopunjavati glupostima dramatičnu priču o “ludim heretičima koji vjeruju u ravnu Zemlju” nego o često suhoparnoj znanstvenoj tradiciji.
Povijest je puna zabluda
Iako i danas postoje ljudi koji vjeruju u ravnu Zemlju, povijesno gledano, obrazovani svijet nikada nije ozbiljno sumnjao u okruglost Zemlje. Još se nitko nije slikao s ruba zemlje, nismo ga ni vidjeli. Osim u filmu “Bogovi su pali na tjeme” (The Gods Must Be Crazy) u kom glavni lik Xi kojeg glumi N!xau koji kreće na rub zemje da bogovima vrti strašnu stvar. Zločestu bocu Coca Cole jer je njegovom narodu prouzročila mnogo zla.
Mitovi o Kolumbu i njegovom otkriću, kao i o srednjem vijeku nastali su zbog kasnijih političkih i kulturnih narativa, a ne zbog stvarnih vjerovanja tog vremena.
Ovaj članak možete podijeliti na društvenim mrežama kako biste razbili još jednu čvrstu, ali netočnu predodžbu o prošlosti!
Marina Kirichenko
Ivana Novak
