A.Karlovic
Ministarstvo unutarnjih poslova predstavilo je u četvrtak na sjednici Vlade izvješće o radu policije u prošloj godini, a valjda u želji da onima koji čitaju njihovu uradak olakšaju probijanje kroz more statističkih podataka, izvješću su dodali i prilog u kojem su istaknuta najvažnija kriminalistička istraživanja u 2025. godini. Posebno je zanimljiv dio Gospodarski kriminalitet i korupcija, gdje su istaknuta tri najvažnija slučaja javlja portal Telegram.
Prošle godine zabilježeno je 741 prijavljen slučaj korupcije, no u Ministarstvu unutarnjih poslova selektivno ističu kako su tri slučaja od posebnog značaja jer su na određeni način povezani sa zagrebačkom gradskom upravom ili političkom platformom Možemo!. Iako su tijekom prošle godine provedene istrage protiv načelnika i gradonačelnika iz gotovo svih političkih stranaka, uključujući HDZ i SDP, upravo su spomenuta tri slučaja ocijenjena kao najvažnija.
Korupcijske afere u fokusu: Šest velikih slučajeva iz posljednjih godinu dana
Od uhićenja glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, preko afere s državnim nekretninama, do europskih istraga o krađi milijuna iz poljoprivrednih i skijaških fondova – donosimo pregled najvažnijih korupcijskih afera u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci.
1. Afera “Glavni inspektor”: Uhićenje Andrije Mikulića
Jedan od najdramatičnijih korupcijskih slučajeva u novijoj hrvatskoj povijesti dogodio se krajem studenoga 2025. godine, kada je uhićen Andrija Mikulić, glavni državni inspektor i član HDZ-a .
Mikulić je uhićen dok je bio u lovu, a ubrzo nakon toga Vlada ga je u zatvorenoj sjednici razriješila dužnosti . Prema informacijama USKOK-a, Mikulić je s kumom Draganom Krašićem primio mito od 120.000 eura te određene količine mesa u zamjenu za povlašteni tretman vlasnicima dvaju kamenoloma .
Vlasnici kamenoloma, Ivica Vugrinec i Goran Vecković, već su priznali da su dali mito. Zagrebački Županijski sud Mikuliću je u prosincu 2025. produljio istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke – njih devet još treba biti ispitano .
2. Afera “HAC-Remorker i Fimi media”: Kalmeta i dalje na sudu
Bivši HDZ-ov ministar i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta i dalje je pod istragom u sklopu afere HAC-Remorker, koja se preklapa s poznatom aferom Fimi media .
USKOK je u siječnju 2026. najavio opsežne izmjene optužnice, a iduća rasprava zakazana je za 16. ožujka. Kalmeta se, zajedno sa suoptuženicima Zdravkom Livakovićem, Milivojem Mikulićem, Stjepkom Bobanom, Damirom Kezeleom i Sandrom Vukelićem, tereti da je s podizvođačima HAC-a podijelio više od 15 milijuna kuna i 850.000 eura .
Podsjetimo, Kalmeti je ovo drugo suđenje – prva oslobađajuća presuda ukinuta je 2022. godine odlukom Vrhovnog suda
3. Afera “Državne nekretnine”: Oporba prozvala HDZ za sistemsku korupciju
Travanj 2026. godine donio je novi sukob na političkoj sceni – ovoga puta oko poslovanja tvrtke Državne nekretnine d.o.o. .
Saborska zastupnica Dalija Orešković organizirala je tematsku sjednicu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije, optuživši Vladu i HDZ da su kroz ovu tvrtku državnim novcem pogodovali tvrtkama Joze Brkića i Branislava Rodića, osobama bliskima vladajućoj stranci .
Prema njezinim navodima, radilo se o otpisu duga od 769.000 eura za korištenje državnih nekretnina. Također je prozvala ministra Branka Bačića da je štitio svoju državnu tajnicu Dunju Magaš, koja je koristila državni stan po cijeni od svega 150 eura mjesečno, iako njezin stan nije bio oštećen u potresu .
“Zviždačica” Maja Đerek, koja je upozorila na nepravilnosti, izjavila je: “Ovo nije korupcija, ovo je krađa novca koji je trebao biti u državnom proračunu” .
Direktorica Državnih nekretnina Mirela Habijanec odbacila je optužbe, istaknuvši da je USKOK odbacio kaznene prijave i da nema korupcije .
4. Afera “Skijanje”: Nestanak najmanje 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza
Ožujak 2026. godine donio je vijest o ogromnoj korupcijskoj aferi unutar Hrvatskog skijaškog saveza (HSS) – iz saveza je u proteklih 12 godina nestalo najmanje 30 milijuna eura .
Povod za istragu bio je nevjerojatan događaj tijekom Zimskih olimpijskih igara – carinici su na granici zaustavili glavnog logistika saveza Nenada Erora i u njegovom automobilu pronašli vreću punu novca .
USKOK je proveo kućne pretrage na području Zagreba i Istre. Među osumnjičenima su bivši direktor alpskih reprezentancija Vedran Pavlek (koji se nalazi u inozemstvu), bivši glavni tajnik Damir Raos te bivši glasnogovornik Nenad Eror, kao i direktorica računovodstvenog poduzeća. Osumnjičeni su i jedan strani državljanin .
Istražitelji sumnjaju da su novac izvlačili putem fiktivnih poslova HSS-a s offshore tvrtkama u inozemstvu, pri čemu je velik dio završio u Pavlekovoj tvrtki u Monaku .
5. Afera “ADMIN”: Policija prisluškivala Milanovićevu kandidatkinju za Vrhovni sud
Jedna od najkontroverznijih afera povezana je s nezakonitim prisluškivanjem Mirte Matić, sutkinje koju je predsjednik Zoran Milanović predložio za predsjednicu Vrhovnog suda .
Portal Nacional u travnju 2026. objavio je da je policija svjesno i namjerno prisluškivala Mirtu Matić, a ne slučajno ili greškom, kako se ranije neslužbeno navodilo .
Radi se o korupcijskom slučaju u MUP-u, povezanom sa zlouporabom policijskih informacijskih sustava. Branitelji osoba osumnjičenih u “aferi admin” (Damir Osterman, Mario Frlan, Dinko Palac i Siniša Patačić) uspjeli su izdvojiti svih 811 dokaza iz optužnice kao nezakonite .
Prema navodima, Matić je stavljena na nalog za prisluškivanje pod imenom njezina tadašnjeg supruga Tomislava Ricova (u kontekstu “afere Advent” iz 2019.), iako je policija već nakon nekoliko dana znala da prisluškuje sutkinju, ali je unatoč tome nastavila .
6. Afera “EU poljoprivredni fondovi”: EPPO istražuje široku mrežu korupcije
Europsko javno tužiteljstvo (EPPO) u svibnju 2026. godine pokrenulo je opsežnu istragu o korupciji i prijevari s poljoprivrednim fondovima EU-a .
Policija je prikupljala dokaze na području Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske, Karlovačke, Virovitičko-podravske i Zagrebačke županije, a uhićeno je 20 osoba .
Među osumnjičenima su bivši zaposlenik i sadašnji voditelj lokalnog ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Sisačko-moslavačkoj županiji te dvanaest obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava .
Ravnatelj Agencije za plaćanja Nikola Dolački istaknuo je da je Agencija sama identificirala nepravilnosti i prijavila ih nadležnim tijelima, s ciljem zaštite poštenih poljoprivrednika .
7. Afera “Beroš”: Roboti za operacije i sumnje na mito
Iako je bivši ministar zdravstva Vili Beroš uhićen nešto ranije (2024. godine), njegov se slučaj nastavlja vukti kroz sudnice. U prosincu 2025. Zagrebački Županijski sud odbio je prijedlog obrane za izdvajanje dokaza – riječ je o transkriptima SMS poruka i telefonskih razgovora .
Beroš se tereti, zajedno s bivšim ravnateljem zagrebačke Dječje bolnice Goranom Roićem i još dvojicom liječnika, da su primali i davali mito prilikom nabave robotskih mikroskopa za bolnice .
8. Afera “Gradina”: Bivši HDZ-ov načelnik u istražnom zatvoru
Krajem ožujka 2026., sudac istrage osječkog Županijskog suda odredio je jednomjesečni pritvor bivšem HDZ-ovom načelniku općine Gradina Marku Ajčeku i još dvojici osumnjičenika .
USKOK je pokrenuo istragu protiv Ajčeka i još šestero osoba zbog niza koruptivnih djela kojima je općina oštećena za gotovo 1,3 milijuna eura .
Tereti ih se za zlouporabu položaja i ovlasti, pomaganje u tom djelu te pranje novca. Pritvor je određen zbog opasnosti da će boravkom na slobodi ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke .
9. Afera “Brkić protiv Jutarnjeg”: SLAPP tužba pala na sudu
U ožujku 2026., Zagrebački Županijski sud donio je presudu kojom je ukinuta ranija odluka u korist bivšeg visokog HDZ-ovog dužnosnika Milijana Brkića .
Sud je utvrdio da Brkićeva tužba protiv Jutarnjeg lista zbog teksta o aferi “elitne prostitucije” iz 2011. godine nije bila usmjerena na zaštitu njegovih osobnih prava, već se radilo o SLAPP tužbi – strateškoj parnici protiv javnog sudjelovanja, čiji je cilj ušutkati medije .
Time je potvrđeno ono što su novinari dugo tvrdili – da su moćnici iz HDZ-a godinama zlorabili sudove kako bi zastrašili medije i spriječili ih u izvještavanju o korupciji .
U posljednjih godinu dana, Hrvatska je svjedočila nizu ozbiljnih korupcijskih afera koje zahvaćaju različite sektore: od državnih tvrtki i ministarstava, preko sportskih saveza, do korištenja policijskih ovlasti i europskih fondova.
Iako su mnogi slučajevi još uvijek u fazi istrage ili suđenja, ono što je evidentno jest da se korupcija u Hrvatskoj ne odnosi samo na “pojedinačne crne ovce” – već često uključuje složene mreže odnosa, kumovskih veza i sustavnog izvlačenja javnog novca.
Hoće li pravda biti zadovoljena u svim ovim slučajevima, ostaje za vidjeti u narednom razdoblju.
Kronologija korupcijskih afera HDZ-a u posljednjih deset godina: Od INA-e preko europskih fondova do glavnog državnog inspektora
Unatoč kontinuiranim antikorupcijskim proklamacijama, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u posljednjem desetljeću suočena je s nizom ozbiljnih korupcijskih afera koje uključuju visokorangirane dužnosnike, bivše ministre i utjecajne članove stranke. Od pljačke državne imovine do manipulacije europskim novcem – donosimo preg ključnih slučajeva.
Bivša ministrica Gabrijela Žalac: Zatvor za manipulaciju EU fondovima
Jedna od najpoznatijih i pravomoćno okončanih afera uključuje bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijelu Žalac. U lipnju 2025. godine osuđena je na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja i trgovanja utjecajem .
Prema optužnici Europskog javnog tužitelja (EPPO), Žalac je 2017. godine pokrenula postupak javne nabave za softverski sustav za svoje ministarstvo, ali je namješten kako bi osigurala povlašteni položaj određenom poduzetniku . Procijenjena vrijednost sustava bila je napuhana, a ugovor je sklopljen po “nestvarno visokoj cijeni od 1,73 milijuna eura” – iako je stvarna vrijednost softvera iznosila svega 400.000 eura .
Žalac je priznala krivnju i vratila 200.000 eura štete, ali to je nije spasilo od zatvorske kazne. Osim ove afere, njezino ime povezivalo se i s korištenjem EU fondova za osobne troškove, uključujući proslavu rođendana, te s takozvanom “vjetroelektranom aferom” .
Njezin suprug Mario Žalac također je pod istragom zbog prijetnji novinaru Dragu Hedlu, koji je pisao o korupcijskim radnjama njegove supruge .
Afera INA: Nestanak 133 milijuna eura
Predsjednik Republike Zoran Milanović u travnju 2024. godine javno je prozvao HDZ i premijera Andreja Plenkovića zbog nestanka golemog novca iz Ine, postavljajući pitanje: “Gdje je nestalo 139 milijuna eura iz Ine?”
Iako je Milanović tada govorio o 139 milijuna, afere povezane s Inom uključuju slučaj bivšeg rukovoditelja Ine i člana HDZ-a Damira Škugora. On je, zajedno s ocem Danom, bivšim predsjednikom Hrvatske odvjetničke komore Josipom Šurjakom, poslovnim partnerom Goranom Husićem i direktoricom Plinare Istočne Slavonije Marijom Ratkić, osumnjičen da je Inu oštetio za 133,3 milijuna eura .
Shema je funkcionirala tako što su kupovali plin od Ine po cijeni od 19,5 eura, a potom ga preprodavali za nevjerojatnih 210 eura po megavat-satu . Milanović je naglasio da se sve to događalo “pod pokroviteljstvom Plenkovića i HDZ-a” .
Afera “Elitne prostitucije” i Milijan Brkić: SLAPP tužbe protiv medija
Nekadašnji moćnik HDZ-a Milijan Brkić, koji je obnašao dužnosti načelnika policije, šefa obavještajne zajednice, glavnog tajnika i potpredsjednika HDZ-a te zamjenika predsjednika Sabora, u središtu je afere koja seže u 2011. godinu .
Jutarnji list je u listopadu 2018. objavio članak pod naslovom: *“Obračun zbog Brkića; Nakon SMS-a ponovno isplivao afera iz 2011.; Je li drugi čovjek HDZ-a upozorio prostitutke da su pod istragom?”*
Brkić je tužio novine, ali je Visoki upravni sud presudio da se radi o SLAPP tužbi – strateškoj parnici protiv javnog sudjelovanja čiji je cilj ušutkati medije . Sud je utvrdio da Brkić nije tužbom štitio svoja osobna prava, već da je zlouporabio političku moć koju je imao sve do odlaska iz politike 2020. godine .
Uhićenje glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića
Iako je Ministarstvo unutarnjih poslova u svom izvješću za 2025. godinu “zaboravilo” spomenuti ovaj slučaj, uhićenje glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića jedna je od najvećih korupcijskih afera posljednjih godina .
Mikulić je na čelu Državnog inspektorata bio punih šest godina, s ovlastima većim i od pojedinih ministara. Portal Telegram kritizirao je MUP što je u svojoj “top listi” najvećih korupcijskih istraživanja za 2025. godinu naveo isključivo slučajeve povezane s oporbenom strankom Možemo!, dok je Mikulićevo uhićenje – koje su mediji nazvali “slučajem kapitalac” – potpuno izostavljeno .
Ostali dužnosnici koje je Milanović prozvao
Predsjednik Milanović u svom je Facebook postu 2024. godine nabrojao niz imena visokih HDZ-ovih dužnosnika umiješanih u korupcijske afere: Rimac, Banožić, Butković, Žalac, Tolušić, Horvat, Aladrović, Kuščević .
“Osam godina Hrvatska podnosi ‘novu normalnost’ – krađu, podobnost, otimačinu”, napisao je tada Milanović, dodajući da “Plenković i njegovi kumovi sustavno pljačkaju Hrvatsku” .
Svaki od nabrojanih dužnosnika povezan je s konkretnim aferama – od ministra obrane Marija Banožića koji je uhićen zbog sumnje u zlouporabu položaja, preko bivšeg ministra graditeljstva Predraga Štromara, pa sve do bivšeg ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića.
Sustavna korupcija ili tek slučajni pojedinačni slučajevi?
Dok HDZ-ovi dužnosnici ističu afere oporbenih stranaka, oporba i nezavisni mediji upozoravaju na alarmantnu koncentraciju korupcijskih slučajeva unutar vladajuće stranke. Uhićenje glavnog državnog inspektora, zatvorska kazna bivšoj ministrici, milijunski gubici u Ini i SLAPP tužbe protiv medija samo su dio slike koja se razotkriva u sudnicama i medijskim izvješćima.
Hoće li pravda u svim ovim slučajevima biti zadovoljena, ostaje za vidjeti u narednom razdoblju.
*Izvor: Telegram.hr, N1, Brussels Signal, SafeJournalists / Zmaj Info*
A.S.
Grđan Marinko
