A.Karlovic
Njemački zavod za patente i žigove poništio je mali patent američke tvrtke MeliBio, koja je pokušala registrirati biljni proizvod pod nazivom “med”. Odluka je izazvala snažnu reakciju u javnosti i među pčelarima, jer se radi o pitanju zaštite tradicionalnih naziva i sprječavanja zavaravanja potrošača. Tvrtka MeliBio u rujnu 2024. dobila je mali patent na “biljni sastav meda”.
U svojoj prijavi tvrdili su da je med u osnovi “mješavina šećera, kemikalija i aromatskih spojeva” koja se može proizvesti i bez pčela. Njemačko pčelarsko društvo (D.I.B.) i udruženje profesionalnih pčelara odmah su reagirali, upozorivši da se naziv “med” ne smije koristiti za proizvode od biljnog šećera.
Odluka i europski kontekst
Patentni ured poništio je registraciju u svibnju 2025., potvrdivši da “med” ostaje zaštićen naziv isključivo za prirodnu tvar koju proizvode medonosne pčele.
Odluka je u skladu s europskom praksom: EU već godinama štiti nazive poput “mlijeko”, “maslac” ili “kobasica” za proizvode životinjskog podrijetla. Veganske alternative mogu se reklamirati, ali moraju biti jasno označene.
U SAD-u MeliBio već prodaje svoj biljni proizvod pod brendom “Mellody”, a cilj im je bio otvoriti i njemačko tržište. No Njemačka odluka sada postavlja jasnu granicu: potrošači moraju znati da “med” znači proizvod od pčela, dok biljne alternative trebaju nositi drugačiji naziv.
Tomas Hock, predsjednik Udruge pčelara Rajne-Pfalca, naglasio je da bi dopuštanje takvih naziva ugrozilo povjerenje potrošača i obespravilo pčelare. Udruženja pčelara pozdravila su odluku kao “pobjedu tradicije i transparentnosti”.
Ova odluka Njemačkog patentnog ureda pokazuje kako se u Europi štite tradicionalni nazivi i sprječava zavaravanje potrošača. Rasprava o “veganskom medu” otvara šire pitanje: kako balansirati inovacije u prehrambenoj industriji s očuvanjem kulturne i poljoprivredne baštine.
