A.S.
Prenapučenost zatvorskog sustava i dalje je jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju države članice Vijeća Europe, a Hrvatska se, prema najnovijem izvješću, nalazi među zemljama s najvećom stopom napučenosti kaznionica. (Foto: Ilustracija)
Izvješće Vijeća Europe, koje redovito prati stanje u zatvorskim sustavima, upozorava da unatoč značajnim ulaganjima nekih zemalja – koja sežu i do više milijuna eura – uvjeti u zatvorima i dalje često ne zadovoljavaju osnovne standarde ljudskog dostojanstva.
Hrvatska pri dnu ljestvice po uvjetima, a pri vrhu po broju zatvorenika
Prema podacima izvješća, Hrvatska se suočava s kroničnom prenapučenošću zatvora, što dovodi do ozbiljnih problema u svakodnevnom funkcioniranju kaznionica. Iako točan rang ovisi o godišnjem uzorku, Hrvatska se kontinuirano nalazi među članicama s najviše zatvorenika na 100.000 stanovnika, kao i među onima s najvećom popunjenošću kapaciteta.
„Kada je riječ o prenapučenosti, Hrvatska je već godinama u samom europskom vrhu, što izravno utječe na kvalitetu života zatvorenika i rad zatvorskog osoblja,” navodi se u izvješću.
Loša higijena, neadekvatna medicinska skrb i nehumani uvjeti
Izvješće posebno ističe da više od polovice članica Vijeća Europe ne uspijeva osigurati minimalne higijenske uvjete u zatvorima. Problemi uključuju:
-
Nedostatak tekuće vode i osnovnih higijenskih potrepština,
-
Zatvorene ćelije bez dnevnog svjetla i prirodne ventilacije,
-
Neodgovarajuću medicinsku skrb – često i bez prisutnosti liječnika tjednima,
-
Prisutnost parazita i štetnika te nemogućnost redovitog pranja posteljine i odjeće.
Iako neke zemlje, poput Norveške, Njemačke ili Turske, ulažu milijune u renovacije i izgradnju novih zatvora, napredak je spor i neujednačen. U nekim slučajevima, novac je potrošen neefikasno, bez stvarnog poboljšanja uvjeta za zatvorenike.
Sustavni problem, a ne samo nedostatak prostora
Stručnjaci Vijeća Europe upozoravaju da prenapučenost nije samo pitanje broja ćelija, već i neučinkovitog kaznenog sustava, presude uvjetnih kazni, te nedostatka alternativnih sankcija poput kućnog pritvora ili elektroničkog nadzora.
„Dok se sudski sustavi ne reformiraju i ne počnu dosljedno primjenjivati alternativne mjere, prenapučenost će ostati kronična – a s njom i neljudski uvjeti,” zaključuje se u izvješću.
Što kaže Hrvatska?
Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa ranije je najavilo niz mjera za smanjenje prenapučenosti, uključujući izgradnju novih zatvorskih kapaciteta i poticanje korištenja rada za opće dobro te uvjetnog otpusta. No, prema izvješću Vijeća Europe, učinci tih mjera još uvijek nisu dovoljni da bi se Hrvatska izborila sa statusom jedne od najkritičnijih zemalja po pitanju zatvorskih uvjeta.
Napomena: članak se temelji na opisanim navodima iz zamišljenog izvješća Vijeća Europe. Za stvarne i ažurne podatke preporučuje se uvid u službene publikacije Vijeća Europe (npr. godišnje izvješće CPT-a ili SPACE statistike).
A.Karlovic
Ivana Novak
