Emilija Natalija Habulin
Na današnji dan 7. 7. 1893. prije 133 godine u Zagrebu u 7 sati ujutro u Radićevoj ulici na broju 7 rođen je književni gigant Miroslav Krleža. Mnogi ga smatraju najvećim piscem i enciklopedistom 20. stoljeća. Krleža je iza sebe ostavio golem opus, trag i utjecaj, ne samo u književnom stvaralaštvu, već i društvenom smislu.
Svojim je britkim jezikom i govorom utjecao na društvo. Jedini je hrvatski pisac o kojem je napisano više djela, nego što ih je sam napisao. Autor je mnogih dramskih djela, romana, novela, eseja, dnevničke proze, a bogat opus ima i u pjesničkom stvaralaštvu. Neke njegove drame su: Legenda, Maskerata, Kraljevo, Kristofor Kolumbo, Michelangelo Buonarroti, Adam i Eva, Golgota, Vučjak, U agoniji, Gospoda Glembajevi, Leda, Aretej… Napisao je najznačajniji moderni roman Povratak Filipa Latinovicza, nakon njega Banket u Blitvi, Na rubu pameti, Zastave, Evropa danas…
U pjesničkom stvaralaštvu najpoznatije i najutjecajnije Krležino djelo su Balade Petrice Kerempuha. Godine 1950. osnovao je današnji Leksikografski zavod Miroslava Krleže. To je jedina institucija u državi koja se sustavno bavi leksikografijom. Tijekom svog života ulazio je u brojne sukobe zalažući se prvenstveno za slobodu stvaralaštva. Miroslav Krleža živio je svoje revolucionarne stavove i ideje.
Mnoga su njegova djela doživjela brojne kazališne adaptacije. Trenutačno se mogu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu pogledati Gospoda Glembajevi u režiji Paola Magellija, U agoniji u režiji Ivice Buljana, Gospoda Glembajevi u baletnoj adaptaciji, a u Gavelli Kraljevo u režiji Krešmira Dolenčića. Osim kazališnih predstava, u Zagrebu se odvija 15. festival posvećen Miroslavu Krleži. Što se tiče dnevničkih zapisa najpoznatiji je S Krležom iz dana u dan koje je napisao Enes Čengić.
Kad pogledamo s odmakom, možemo primijetiti da se u Krležinim djelima proteže proročka dimenzija. Naime, mnoge situacije, događaji i okolnosti o kojima je pisao, događaju se upravo danas. U tom kontekstu apsolutno možemo reći da je Krleža živio daleko ispred svog vremena, a takvi su pojedinci, ne samo u manjini, nego tijekom svog trajanja, većinom, neshvaćeni.
Kuća Miroslava i Bele Krleže na adresi Gvozd 23 (pravo ime Krležine supruge je Leposava Kangrga) danas je uređena kao memorijalni prostor i otvorena je za posjetitelje.
Zmaj.info
