Pentagonova procjena troškova rata s Iranom: stvarni iznos mogao bi biti dvostruko veći

Procjena Pentagona da je rat s Iranom do sada koštao 25 milijardi dolara predstavlja tek donji prag stvarnih troškova, navodi CNN prema izvorima upoznatima s internim analizama . Prema tim informacijama, stvarni iznos mogao bi dosegnuti 40 do 50 milijardi dolara, kada se uračunaju razaranja američkih baza, uništena oprema i budući troškovi obnove.

Ova razlika otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti, planiranju i dugoročnim financijskim posljedicama najintenzivnijeg američkog vojnog angažmana na Bliskom istoku u posljednjem desetljeću.

Što Pentagon tvrdi – a što nedostaje u brojkama

Na saslušanju pred Odborom za oružane snage Zastupničkog doma, glavni financijski dužnosnik Pentagona Jules “Jay” Hurst izjavio je da je većina od 25 milijardi dolara potrošena na streljivo. No, nije mogao potvrditi uključuje li ta brojka i troškove popravka baza koje su pretrpjele teška oštećenja u prvim danima sukoba.

Prema izvorima CNN‑a, odgovor je – ne. U procjenu nisu uključeni:

• popravci najmanje devet američkih vojnih lokacija oštećenih u prvih 48 sati rata
• zamjena uništenih radarskih sustava, uključujući THAAD opremu u Jordanu
• obnova objekata u UAE-u i Saudijskoj Arabiji
• gubitak zrakoplova E‑3 Sentry, ključnog za nadzor i rano upozoravanje

Drugim riječima, službena brojka pokriva samo operativne troškove, ali ne i strukturnu štetu.

Stvarni trošak: 40–50 milijardi dolara

Izvori navode da bi, kada se uračunaju:

• obnova baza
• zamjena uništene opreme
• logistički troškovi
• dugoročne operacije u regiji

ukupni iznos već sada mogao biti dvostruko veći od službeno navedenog.

To potvrđuje i činjenica da je Pentagon ranije izvijestio Kongres da je rat u prvih šest dana koštao 11 milijardi dolara, a nedavno je zatraženo dodatnih 200 milijardi dolara za nastavak operacija .

Zašto je procjena toliko niska?

Prema CNN‑u, razlog je jednostavan: Pentagon još nema jasnu sliku o tome što će se obnavljati, gdje i u kojem obujmu. Hurst je potvrdio da se dio troškova možda neće ni nalaziti u proračunu za 2027., jer se još procjenjuje:

• hoće li se sve baze uopće obnavljati
• hoće li saveznici sudjelovati u financiranju
• hoće li se graditi novi objekti umjesto starih

Drugim riječima, rat je ušao u fazu u kojoj se troškovi gomilaju brže nego što ih birokracija može evidentirati.

Širi kontekst: rat koji mijenja globalnu ekonomiju

Rat s Iranom već je doveo do:

• skoka cijena nafte na najviše razine od prekida vatre
• poremećaja u globalnim lancima opskrbe
• inflatornih pritisaka u SAD-u i Europi

Zatvaranje ili ograničavanje plovidbe kroz Hormuški tjesnac – kroz koji prolazi oko 20% svjetske nafte – dodatno povećava rizike i troškove.

Političke posljedice: Kongres traži odgovore

Demokratski zastupnik Ro Khanna nazvao je procjenu od 25 milijardi dolara “potpuno pogrešnom”, upozoravajući da Kongres ne može donositi odluke na temelju nepotpunih podataka .

Rastući troškovi mogli bi otvoriti:

• raspravu o ograničenju trajanja vojnih operacija
• pitanje financiranja i proračunskih rezova
• političke sukobe oko strategije prema Iranu

Pentagonova službena procjena troškova rata s Iranom predstavlja tek vrh ledenog brijega. Ako su interni izračuni točni, rat je već sada dvostruko skuplji nego što se javno priznaje – a stvarni financijski teret tek dolazi.

S obzirom na razmjere razaranja američkih baza, neizvjesnost oko obnove i zahtjev za dodatnih 200 milijardi dolara, jasno je da će ovaj sukob imati dugoročne posljedice za američki proračun, globalnu sigurnost i političku dinamiku u Washingtonu.