A.S.
Američki predsjednik Donald Trump službeno je proglasio kraj neprijateljstava između Sjedinjenih Država i Irana, potvrđeno je u pismu koje je poslao Kongresu nakon isteka ključnog pravnog roka za vođenje sukoba . Time privremeno završava razdoblje intenzivnih napetosti koje je obilježilo niz incidenata na Bliskom istoku, diplomatskih zastoja i vojnih operacija.
Zakon, kako je napisan, određuje vremenski slijed za neobjavljene ratove:
Prvo, 48 sati. Predsjednik mora obavijestiti Kongres u roku od 48 sati od uvođenja oružanih snaga “u neprijateljstva” i objasniti opseg, opravdanje i vjerojatno trajanje napora. Trump je tu obavijest dao 2. ožujka.
Kongres mora odobriti uporabu sile u roku od 60 dana od primitka te obavijesti ili, prema zakonu, vojnu akciju mora prekinuti predsjednik. Trump može produžiti rok od 60 dana za dodatnih 30 dana ako tvrdi da je potrebna daljnja vojna akcija kako bi se pripadnici službe zaštitili tijekom povlačenja iz rata. Trump je rekao da se neće žuriti s lošim dogovorom za okončanje rata.
Kraj sukoba nakon niza dramatičnih tjedana
Zakon nakon Vijetnama postavlja rok od 60 dana za uporabu vojne sile bez odobrenja Kongresa. “Trenutno smo u primirju, što po našem razumijevanju znači da se 60-dnevni sat zaustavlja ili zaustavlja,” rekao je ministar obrane Pete Hegseth senatorima u četvrtak.
Senatorica Susan Collins, republikanka iz Mainea, ne slaže se. Promijenila je stav i u četvrtak glasala s demokratima u njihovom najnovijem neuspjelom pokušaju povlačenja američkih oružanih snaga iz neprijateljstava. Rok od 60 dana, rekla je u izjavi nakon glasanja, “nije prijedlog; to je uvjet.” Drugi republikanci također su rekli da rat treba biti odobren.
“Neću podržati nastavak financiranja upotrebe sile bez uključivanja Kongresa,” rekao je senator iz Utaha John Curtis u izjavi. Bio je u razgovorima s nekim republikancima, uključujući senatoricu Aljaske Lisu Murkowski, o poticanju ratne autorizacije koja bi jasnije definirala ciljeve rata.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump službeno je objavio okončanje neprijateljstava s Iranom pismu upućenom Kongresu, nakon isteka ključnog zakonskog roka vezanog uz vođenje sukoba. Prema važećim odredbama, nakon proteka 60 dana predsjednik je obvezan zatražiti odobrenje Kongresa za nastavak vojnih operacija, no procijenjeno je da takvo odobrenje u ovom trenutku ne bi bilo vjerojatno odobreno. Ova odluka označava značajan trenutak u američko-iranskim odnosima, stavljajući naglasak na poštivanje zakonskih procedura i ovlasti Kongresa u pitanjima vođenja oružanih sukoba.
Sukob je podsjetimo se eskalirao tijekom travnja i svibnja, uz više incidenata u Hormuškom tjesnacu, presretanja brodova, raketnih napada i prekida pregovora. Američki marinci ranije su presreli i zarobili iranski brod, što je dodatno pogoršalo odnose između dviju zemalja .
Trump je posljednjih tjedana slao kontradiktorne poruke – od upozorenja da neće produljiti prekid vatre s Iranom do tvrdnji da ga Izrael nije nagovorio na rat i da SAD neće koristiti nuklearno oružje u sukobu.
Diplomatski pokušaji i neuspjeli pregovori
Pregovori u Islamabadu trebali su biti ključni korak prema deeskalaciji, no Iran se nije pojavio na nastavku razgovora, što je izazvalo dodatne napetosti i neizvjesnost oko mogućeg rješenja krize .
Unatoč tome, američka administracija nastavila je diplomatske kontakte, a Trumpovi savjetnici za nacionalnu sigurnost analizirali su iranske prijedloge i moguće modele dogovora .
Što slijedi?
Proglašenje kraja neprijateljstava otvara prostor za:
- ponovnu uspostavu diplomatskih kanala,
- moguće ublažavanje sankcija,
- stabilizaciju pomorskog prometa u Hormuškom tjesnacu,
- smanjenje rizika od regionalne eskalacije.
No analitičari upozoravaju da je situacija i dalje krhka te da će budući odnosi SAD-a i Irana ovisiti o političkoj volji obje strane da se vrate za pregovarački stol.
A.Karlovic
