Hrvatska između eurooptimizma i apstinencije: Zašto građanima treba približiti EU?
Hrvatska je zemlja kontrasta kada je riječ o Europskoj uniji: s jedne strane, građani su među najvećim eurooptimistima u EU, a s druge – izlaznost na europske izbore pala je na povijesno najnižu razinu. Na raspravi “EU i Hrvatska” u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, europarlamentarac Tonino Picula i povjesničar Tvrtko Jakovina upozorili su na ključne izazove.
Rekordno niska izlaznost, visoka podrška
Na izborima 2024. godine glasalo je samo 21,34 % birača, čime je Hrvatska oborila negativni rekord Slovačke iz 2019. Istodobno, 80 % građana prema Eurobarometru pozitivno gleda na članstvo u EU. Picula smatra da je nužno “korigirati razinu informiranosti o EU-u u Hrvatskoj”.
Informacijski vakuum i dezinformacije kako smatra Neven Mates pogoduj populistima. Mates je istaknuo da u Hrvatskoj postoji “deficit informacija” o funkcioniranju EU-a, što pogoduje populistima. Picula je upozorio da danas ne nedostaje informacija, nego obilje dezinformacija koje potkopavaju povjerenje u demokratske institucije. “Za to vam ne trebaju ni tenkovi ni avioni – dovoljno je osvojiti internet”, rekao je.
Hrvatska između Balkana i Srednje Europe
Jakovina smatra da je podrška članstvu dijelom rezultat marketinškog pristupa: EU je predstavljena kao “bijeg s Balkana” i povratak u Europu. Hrvatska se, kaže, danas nalazi u “međuprostoru” – između srednjoeuropskih država i zapadnog Balkana, prema kojem nema jasnu politiku. On naglašava da bi Hrvatska trebala aktivnije jačati proeuropske snage u regiji.
Srbija i europski izazovi
Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, upozorio je da EU ne bi mogla priznati izbore u Srbiji ako se održe po sadašnjim pravilima. Dodao je da dio opozicije u Srbiji kritizira Vučića ne zbog nedostatka europske orijentacije, već zbog neostvarenih velikosrpskih ciljeva, što smatra posebno opasnim. “Pitanje je hoće li s Vučićem otići i vučićevska politika”, zaključio je.
Hrvatska je primjer zemlje u kojoj eurooptimizam ne prati politička participacija. Dok građani prepoznaju koristi članstva, nedostatak informacija i prisutnost dezinformacija stvaraju jaz između podrške i angažmana. Stručnjaci upozoravaju da je upravo informiranost ključ za jačanje demokratskog sudjelovanja i otpornost na populizam. (Izvor: Hina)









