Zmaj.info
Inflacija u Hrvatskoj u ožujku 2026. ponovno je ubrzala: potrošačke cijene porasle su 4,8% na godišnjoj razini, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4%. Najveći doprinos rastu i dalje dolazi iz kategorije stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, gdje su cijene skočile čak 11,1%, što je najznačajniji pojedinačni generator inflacije. Značajan rast bilježe i prijevoz (+7,0%), alkoholna pića i duhan (+7,5%) te restorani i usluge smještaja (+6,0%).
“Statistika je vrlo zanimljiva disciplina i kako je tko interpretira i izračunava. Ne možemo dobiti što je sastavni dio košarice, to je nečije autorsko djelo” smatra ministar gospodarstva Šušnjar pokušavajući osporiti službene podatke Državnog zavoda za statistiku.
Za usporedbu u ožujku 2025. bila niža – 4,3% prema HIPC‑u. To znači da se inflacija u godinu dana ponovno ubrzala, nakon razdoblja postupnog smirivanja tijekom 2024. i početkom 2025.
Rast cijena, prema podacima Državnog zavoda za statistiku ublažen je padom u kategorijama odjeće i obuće (–2,4%), obrazovanja (–1,6%) te pokućstva i opreme za kućanstvo (–0,3%). Na mjesečnoj razini najizraženiji skok zabilježen je kod odjeće i obuće (+6,3%) te prijevoza (+4,7%), što upućuje na sezonske i tržišne pritiske.
Prema posebnim agregatima, najbrže rastu cijene energije (+11,2% godišnje) i usluga (+7,8%), dok jedini pad bilježe industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije (–0,6%). Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji omogućuje usporedbu s državama EU-a, pokazuje godišnji rast od 4,6%, što Hrvatsku i dalje svrstava među zemlje s izraženijim inflatornim pritiscima.
Ovi podaci potvrđuju da se inflacija, unatoč usporavanju tijekom 2025., ponovno intenzivnije osjeća u svakodnevnoj potrošnji, ponajprije kroz troškove stanovanja, energenata i usluga.
Ako želiš, mogu ti pripremiti i kraću verziju za naslovnicu ili proširenu analitičku verziju s naglaskom na uzroke i implikacije za kućanstva.
Knežević Magdalena
