Izbor troje novih ustavnih sudaca u Hrvatskoj blokiran je već više od šest mjeseci, a mandat bivšim sucima Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu istekao je u listopadu 2025. godine, da bi im u travnju 2026. istekao i produljeni šestomjesečni mandat . Ustavni sud od 12. travnja 2026. radi u nepotpunom sastavu od deset umjesto trinaest sudaca. No, zašto je došlo do ovakvog zastoja?
Premijer Andrej Plenković i HDZ inzistiraju na tome da se izbor troje ustavnih sudaca i izbor predsjednika Vrhovnog suda obavi u “paketu” – istovremeno . Oporba to odbija, ocjenjujući da je riječ o “protuustavnom i nezakonitom prijedlogu” te “pokušaju HDZ-a da ovlada svim nezavisnim institucijama” .
Oporba, posebice SDP i Možemo, traži da se izbor predsjednika Vrhovnog suda odvoji od izbora ustavnih sudaca. Smatraju da je to “politička trgovina” i “uzimanje institucija kao taoca” . Bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić ocijenio je da se povezivanjem ova dva izbora u “trgovački aranžman” krši Ustav.
S druge strane, ministar pravosuđa Damir Habijan tvrdi da je “smisao, cilj i ideja” HDZ-a popunjavanje svih upražnjenih mjesta u jednom koraku te da je riječ o želji da se popune “ključna mjesta u pravosuđu”. Želje su tvrde stručnjaci, poduzetnici i građani jedno, no namjerno izazivanje ustavne krize nešto sasvim drugo.
HDZ-ov stav je da sastav Ustavnog suda treba odražavati odnos snaga u parlamentu, odnosno da vladajuća većina predlaže dva kandidata, a oporba jednog . Oporba, međutim, ne prihvaća unaprijed određeni omjer, već traži da se predloži lista kandidata o kojima će glasati svi zastupnici u Saboru.
Prekidi pregovora i “odgojne mjere”
Pregovori su više puta prekidani. U siječnju 2026. SDP i Možemo obustavili su pregovore kao “odgojnu mjeru” nakon što su, kako tvrde, HDZ-ove akcije ocijenili kao kršenje Ustava. Tadašnji stav oporbe bio je da “nema smisla pregovarati s nekim tko svakodnevno ruši Ustav” .
U međuvremenu, Odbor za pravosuđe po sedmi put nije uspio donijeti mišljenje o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda Mirti Matić . Svaki put točka se skidala s dnevnog reda, što oporba tumači kao nastavak blokade.
Ustavni sud ima “asa u rukavu”
Za N1 TV komentirao je izbor ustavnih sudaca u Hrvatskoj u kojoj se odugovlači odabir ustavnih sudaca iako vladajuća većina sa 76 ruku može izvršiti odabir istih. U Hrvatskoj je prema njegovom mišljenju umjesto “tvrde kohabitacije” koja je bila najavljena od strane premjera Plenkovića sada “mučna kohabitacija”. Miljević: “Vlada i predsjednik vlade nemaju nikakve veze s izborom ustavnih sudaca. Vladajući imaju dovoljno ruku za izbor predsjednika Vrhovnog suda, čiji izbor otežu već 13 mjeseci, a za izbor troje sudaca Ustavnog suda treba im natpolovična većina.”
“Nastojat ću biti fin, ali netko tko je pročitao ustav i Ustavni zakon o Ustavnom sudu, a to su dva najviša pravna akta koja postoje u ovoj državi i pretpostavljam da ih je premijer pročitao jer je bio student prava – i to navodno briljantan, ima iste teškoće kao i ja s razumijevanjem onog o čemu predsjednik vlade govori“, rekao je za N1 TV danas Miljević.







