Rat riječi oko Hormuza – Tko je započeo kaos i zašto?

Tjesnac Hormuz, ključna žila kucavica svjetske naftne trgovine, proteklih je dana postao pozornica za zbunjujuću diplomatsku igru. Dok Bijela kuća slavi pobjedu, Teheran poručuje suprotno – tjesnac se otvara i zatvara iz sata u sat, a pitanje tko kontrolira ovaj strateški prolaz nikada nije bilo zamršenije.

Otvoreno, ali ne baš!

U petak je svijet odahnulo vijest iz Irana. Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi objavio je na društvenoj mreži X da se Hormuški tjesnac “potpuno otvara za sve komercijalne brodove” nakon što je sklopljeno primirje u Libanonu . Činilo se kao prekretnica nakon gotovo sedam tjedana sukoba koji su započeli krajem veljače zajedničkim napadom SAD-a i Izraela na Iran .

No, odmah su se pojavile naznake da stvar nije tako jednostavna. Araghchi je naime precizirao da će brodovi koristiti “rute koje odredi Islamska Republika u koordinaciji s iranskim vlastima” . Drugim riječima – prolaz je otvoren, ali pod iranskom kontrolom. Pratnja Revolucionarne garde, najave taksi i plovidba samo “prijateljskim” brodovima brzo su vratili dojam da je Teheran zapravo samo malo olabavio stisak, ali ga nije u potpunosti popustio .

Bijela kuća: Blokada ostaje na snazi

Američki predsjednik Donald Trump ubrzo je reagirao na svoj način – nizom objava na Truth Socialu. Prvo je pozdravio vijest: “Tjesnac je potpuno otvoren i spreman za poslovanje“, napisao je. No samo nekoliko minuta kasnije uslijedilo je hladno tuširanje morskom vodom iz tjesnaca: “Pomorska blokada ostat će na snazi u punom opsegu što se tiče Irana, sve dok naš posao s Iranom nije 100% gotov” .

Trump je dodao i da će SAD ući u iranska podzemna postrojenja i “iskopati sav nuklearni prah” te ga odvesti u Ameriku, a zauzvrat bi Iran trebao dobiti odmrznutih 20 milijardi dolara . Teheran je to odmah demantirao – glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei poručio je da se iranska zaliha obogaćenog urana neće premještati “nigdje” .

.@POTUS: “We’re negotiating over the weekend… I expect things to go well. Many of these things have been negotiated and agreed to… The main thing is that Iran will not have a nuclear weapon. You cannot let Iran have a nuclear weapon — and that supersedes everything else.” pic.twitter.com/1V1xPUhJwl

— Rapid Response 47 (@RapidResponse47) April 18, 2026

Tko je započeo kaos?

Odgovor na pitanje tko je prvi zaoštrio situaciju vodi nas natrag u veljaču 2026. godine. Sukob nije iznenada izbio oko Hormuza – on je tamo već tinjao, a ovaj put je eskalirao do točke pucanja.

Prema dostupnim izvješćima, sve je počelo 28. veljače 2026., kada su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli zajedničke napade na Teheran i nekoliko drugih iranskih gradova. U tim napadima ubijen je tadašnji iranski vrhovni vođa Ali Hamenei, uz visoke vojne zapovjednike i civile . Iran je odgovorio valovima projektila i napadima dronovima na izraelske i američke ciljeve na Bliskom istoku.

Upravo je tada Iran zategao kontrolu nad Hormuškim tjesnacem. Uveo je restrikcije za brodove povezane s Izraelom i Sjedinjenim Državama, što je u praksi značilo da zapadni tankeri ne mogu prolaziti . Tjesnac je postao geopolitičko oružje – Iran je puštao kineske brodove, ali ne i američke .

Američka blokada iranskih luka, koju je Trump uveo početkom tog tjedna, došla je kao odgovor na iransko ponašanje. Washington je odlučio kontrolirati tko uplovljava u iranske luke – selektivna blokada koja, prema analitičarima, ima za cilj ne samo pritisak na Teheran, već i slanje poruke Kini, najvećem kupcu iranske nafte .

BREAKING: Iranian state media has said the Strait of Hormuz has ‘closed’ againhttps://t.co/Zwm1xR4mb3

— Sky News (@SkyNews) April 18, 2026

Zašto je Hormuz toliko važan?

Odgovor leži u brojkama. Kroz ovaj tjesnac, širok na najužem mjestu samo 50-ak kilometara, prolazi oko 20 posto svjetske nafte i značajne količine ukapljenog prirodnog plina . Za Kinu je posebno kritičan – oko 5,4 milijuna barela nafte dnevno prolazi upravo ovuda, što pokriva golem dio njezinih energetskih potreba .

Zato nitko ne želi potpuni kolaps. Američka blokada nije potpuna – neutralni brodovi koji nemaju veze s Iranom i dalje mogu prolaziti . No i ograničene mjere imaju posljedice – cijena nafte skočila je na oko 100 dolara po barelu, a tržišta su u iščekivanju što će se dogoditi nakon što primirje istekne u srijedu .

Što dalje? Iako Trump tvrdi da je mirovni dogovor “vrlo blizu” i da nema “nikakvih točaka spoticanja”, stvarnost je daleko složenija . Iranski parlamentarni dužnosnici javno su doveli u pitanje vlastitu vladinu odluku o otvaranju tjesnaca, a agencija Fars, bliska Revolucionarnoj gardi, pisala je o “čudnoj tišini Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost” .

Čini se da smo svjedoci nove faze u kojoj obje strane igraju igru “tko će koga nadmudriti“. Trump želi prisiliti Iran na predaju nuklearnog materijala i priznavanje američkih uvjeta kako bi u SADu mogao proglasiti pobjedu. U stvari već ju proglašava nekoliko tjedana, a kako vrijeme prolazi predsjednik čije ponašanje je postalo interesantno psihijatrima svijeta je sve nervozniji. Iran, s druge strane, pokušava zadržati kontrolu nad tjesnacem – svojim najvećim strateškim adutom – i izbjeći potpuno povlačenje. Na kraju, pitanje nije samo tko je započeo kaos, već tko će prvi trepnuti – dok cijeli svijet zabrinuto promatra kazaljke na satu koje otkucavaju prema ratu ili miru – ovisno koga se pita.