Siromaštvo i rod u doba klimatskih promjena

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda u svojim izvještajima ističe kako “ne možemo stati na kraj gladi i siromaštvu bez osnaživanja muškaraca i žena u poljoprivredno-prehrambenim sustavima”.

No, prepreke u rješavanju siromaštva i gladi veće su no ikada, kako kaže FAO: “Danas se poljoprivredni i prehrambeni sustavi suočavaju s nizom izazova bez presedana. Moramo nahraniti sve veću globalnu populaciju u kontekstu novih i trajnih kriza – ekonomske, energetske, ekološke, prehrambene i socijalne”.

Ekonomske i druge pobrojene krize promijenile su oblik. Dok su se u 20. stoljeću pojavljivale svakih nekoliko desetljeća, danas se pojavljuju svakih pet godina, ili još gore, uopće ne prestaju. Njihovo rješavanje dodatno je otežano sukobima, prirodnim katastrofama, volatilnošću cijena, nesigurnosti tržišta, masovnih migracija i zdravstvenim krizama.

Svi ovi problemi “pogoršani su klimatskim promjenama, iscrpljivanjem prirodnih resursa, brzom urbanizacijom, promjenama u obrascima prehrane i sustavima zarade”, smatra FAO. Ako stvarno želimo riješiti ove probleme, FAO drži da je “važnije nego ikad izgraditi uključive, održive i otporne poljoprivredno-prehrambene sustave”. Cilj toga je da “poljoprivredni sektor radi vrlo učinkovito i u punom kapacitetu”.

FAO ističe da su se danas svi ovi problemi spojili u jedno potencijalno rješenje, a to je sanacija klimatskih promjena. Kako bismo osigurali bilo kakvu budućnost, moramo izgraditi održivost. Preduvjet održivosti je, smatra FAO da se “bavimo stalnim nejednakostima koje utječu na lošu učinkovitost poljoprivrednog sektora u mnogim zemljama. Moramo raditi sa seoskim ženama, muškarcima, djevojčicama i dječacima i osnažiti ih”.

Jedno jedinstveno rješenje

“Postizanje rodne ravnopravnosti i socijalne uključenosti ključno je za ostvarenje ciljeva održivog razvoja, posebice u pogledu sigurnosti hrane, otpornosti na klimatske promjene i upravljanja sušom. Ravnopravnost spolova – osiguravanje jednakog pristupa resursima poput zemlje i vode – ključna je za stvaranje uključivih, otpornih društava”, ističu u FAO.

Društvena uključenost je ključan način osnaživanja marginaliziranih skupina. Njih treba uključiti u donošenje odluka i klimatske akcije. Integracija rodne ravnopravnosti i društvene uključenosti ključna je za učinkovitu otpornost na klimatske promjene, smatraju gotovo sve UN-ove i druge međunarodne organizacije. No, metode realizacije ovih ciljeva su drugačije.

Na primjer, prema UN-ovom Okviru za rodnu ravnopravnost i socijalnu uključenost do 2025. godine, klimatski rizici nisu rodno neutralni. Žene, mladi i osobe s invaliditetom posjeduju jedinstvene uvide u izgradnju otpornosti. To treba iskoristiti. Rodno transformativni pristupi – uključivanje i žena i muškaraca kao nositelja promjene – ključni su za prevladavanje društvenih prepreka i promicanje jednakosti. Okvir za analizu kritičke politike feminizma nudi strukturirani pristup za procjenu politika kroz rodnu leću, identificirajući nedostatke i poboljšavajući integraciju spolova.

Minimalni standardi za uključivanje rodne ravnopravnosti i socijalne uključenosti u klimatske akcije vode razvoj rodno osjetljivih politika. Uključivanjem različitih društvenih skupina u strategije odgovora na sušu, politike mogu odgovoriti na potrebe ranjivog stanovništva, smanjiti društvene nejednakosti i ojačati otpornost. Uključivanje rodne ravnopravnosti u politiku suše osigurava učinkovitiju, uključivu i održivu klimatsku akciju.

Marginalne zajednice

Ukratko, s obzirom na to da tisućljećima nismo riješili problem ljudske ravnopravnosti i jednakosti, UN i sve pridružene organizacije, čije strategije u pravilu pišu znanstvenici, a ne političari, smatraju da su svi ovi problemi pridonijeli klimatskim promjenama, u pravilu na način da ignoriramo znanja i doprinose marginalnih zajednica i time ih održavamo u submisivnom položaju.

UN godinama već upozorava da su načini funkcioniranja i metode koje su osmišljene u marginaliziranim dijelovima svijeta izlaz iz krize klimatskih promjena. Ne na način da se svi odričemo svojih privilegija, već da naučimo ono što imamo bolje i efikasnije koristiti. Tako i UN nastoji kroz klimatske financije izgraditi bolji, ravnopravniji i jednakiji svijet. (Hina)