Varaždinsko pravosuđe ponovno se našlo pod povećalom javnosti. Sutkinja Gordana Kliček Horvat i predsjednik Općinskog suda u Varaždinu Alan Pretković suočavaju se s kaznenom prijavom zbog sumnje na kršenje zakona u postupcima povezanima s austrijskim RBA zadrugama.
Pozadina slučaja RBA zadruge
RBA zadruge, kako javlja portal hazud.hr, iz Austrije godinama su predmet kritika u Hrvatskoj zbog spornih kreditnih ugovora. Usvajanjem tzv. Lex Škibole, svi ugovori ovakve vrste proglašeni su ništetnima. Međutim, unatoč toj zakonskoj odredbi, pojedini suci navodno su nastavili donositi odluke koje idu u korist tih zadruga.
Optužbe protiv sutkinje Kliček Horvat

Prema kaznenoj prijavi, sutkinja Kliček Horvat odbila je odgoditi ovrhu u jednom od predmeta vezanih uz RBA zadruge, iako je to, prema prijaviteljima, bila zakonska obveza. Umjesto provedbe zakona, odlučila se na tumačenje Lex Škibole — izvan svojih formalnih ovlasti. Oštećenici tvrde kako to predstavlja svjesno kršenje Zakona o ništetnosti ugovora s RBA kreditno-štednim uredima.
Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu potvrdilo je da je upoznato sa slučajem, no zasad nije jasno hoće li osumnjičeni suci biti udaljeni s dužnosti tijekom postupka. Iz Općinskog suda u Varaždinu poručeno je da sutkinja Kliček Horvat „postupa samo u ovršnim predmetima”, što dodatno otvara pitanje zašto je uopće ulazila u materiju ništetnosti ugovora.
Analitički gledano, ishod ovog predmeta mogao bi postati test vjerodostojnosti hrvatskog pravosuđa. Ako institucije dokažu spremnost da procesuiraju i sankcioniraju nezakonitosti unutar vlastitih redova, to će ojačati percepciju neovisnosti sudstva. Suprotan scenarij bi dodatno erodirao povjerenje javnosti i potvrdio percepciju selektivne pravde.
Ovo nije prvi put da se varaždinsko pravosuđe dovodi u vezu s navodnim pogodovanjem austrijskim zadrugama. Prema tvrdnjama više građana, obrasci sličnih odluka prisutni su godinama, a epilog kaznene prijave mogao bi biti presudan za povjerenje javnosti u rad suda.
Ishod ovog slučaja mogao bi postati presedan za buduće procese vezane uz RBA zadruge u Hrvatskoj. Dok javnost očekuje poteze Državnog odvjetništva, ostaje otvoreno pitanje: tko štiti interese građana kada zakon i praksa sudova nisu usklađeni.










