Slijedi li kopnena invazija SAD-a na Venezuelu?

Napetosti između Venezuele i Sjedinjenih Američkih Država dosegle su novu razinu nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio mogućnost kopnenih operacija protiv mreža krijumčara droge u toj južnoameričkoj zemlji. Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro odgovorio je mobilizacijom milijuna građana, tvrdeći da je narod spreman braniti zemlju od američke intervencije.

Američke prijetnje i venezuelski odgovor

Trump je poručio da je zračni prostor iznad Venezuele „u cijelosti zatvoren“ te da će Washington nastaviti s napadima na brodove za koje se sumnja da prevoze drogu. Uz to, odobrene su i tajne operacije CIA-e. Maduro je uzvratio tvrdnjom da se osam milijuna ljudi pridružilo nacionalnom obrambenom sustavu, od čega je više od četiri i pol milijuna već prošlo vojnu obuku. „Ako misle da mogu ući ovdje kao u Panamu 1989., čeka ih vijetnamski scenarij puta deset“, poručio je Maduro u televizijskom obraćanju.

Unatoč Madurovim prijetnjama, analitičari ističu da je venezuelanska vojska oslabljena nedostatkom obuke, niskim plaćama i zastarjelom opremom. Procjenjuje se da regularne i paravojne snage broje oko 300.000 pripadnika, dok je američka vojska daleko opremljenija i uvježbanija. Planovi Venezuele uključuju gerilske taktike i sabotaže na više od 280 lokacija, kao i „anarhizaciju“ glavnog grada Caracasa kako bi se otežalo upravljanje zemljom u slučaju invazije.

Korijeni krize SAD- Venezuela

Sukob između Washingtona i Caracasa vuče korijene iz 2019. godine, kada su SAD priznale Juana Guaidóa kao legitimnog predsjednika Venezuele i uvele najstrože sankcije u povijesti. Maduro je opstao zahvaljujući potpori Rusije, Kine, Kube i Irana. Za vrijeme administracije Joea Bidena sankcije su djelomično ublažene, no nakon spornih izbora 2024. godine ponovno su pooštrene. Trumpov povratak u Bijelu kuću donio je novu fazu „maksimalnog pritiska“ prema otvorenim vojnim akcijama.

Stručnjaci upozoravaju da bi američka intervencija mogla destabilizirati cijelu regiju, povećati migracije i potaknuti antiameričko raspoloženje. Nicholas Burns, bivši podtajnik State Departmenta, ocijenio je da je ovo „najopasniji trenutak u Latinskoj Americi od Kubanske raketne krize“. Rusija i Kina, iako se vjerojatno neće izravno uključiti, mogle bi odgovoriti asimetrično ponajprije cyber napadima.

Sukob između Venezuele i SAD-a prerasta iz diplomatskog u potencijalno vojni. Dok Trump najavljuje intervenciju, Maduro prijeti gerilskim ratom. Analitičari upozoravaju da bi posljedice mogle biti dalekosežne, ne samo za Venezuelu, već i za cijelu Latinsku Ameriku.