Sutkinja Općinskog suda u Zadru presudila da se napadnuta novinarka nije smjela braniti

Sutkinja Općinskog suda u Zadru Maria Stopfer Mišetić nepravomoćno je presudila da su novinarka Melita Vrsaljko i muškarac koji ju je napao jednako krivi za prekršaj protiv javnog reda i mira, iako je Vrsaljko najprije fizički napadnuta na javnoj površini dok je obavljala novinarski posao, a potom i u vlastitom domu. Presuda je izazvala oštre reakcije zbog načina na koji su sud i policija tretirali napade i ulogu žrtve javlja portal faktograf.hr.

Sažetak slučaja – pravda je spora i slijepa

U srpnju 2024. Vrsaljko je, dok je radila na dokumentarnom projektu u Nadinu kraj Zadra, najprije napao stariji muškarac na javnoj površini; incident je zabilježen videosnimkom i potvrdio ga je svjedok. Kasnije iste večeri kći tog muškarca napala ju je u njezinom domu, pokušavši joj oduzeti mobitel i fizički je napastifaktograf.hr. Unatoč svjedocima, snimkama i utvrđenom alkoholizmu napadača, policija je događaje okarakterizirala kao prekršaje protiv javnog reda i mira, uz navodnu “ravnopravnu” ulogu žrtve.

Pravni postupak i obrazloženje

Sutkinja je u presudi zaključila da se Vrsaljko nije imala pravo braniti u situaciji napada, te je izrekla jednakovrijednu odgovornost za prekršaj protiv javnog reda i mira. Vrsaljko je, uz podršku udruge Faktograf, podnijela privatnu kaznenu prijavu protiv napadača, a njezina odvjetnica Vanja Jurić najavila je žalbu i daljnje pravne korake zbog, kako navodi, nelogičnosti i nezakonitosti presude.

Odvjetnica Jurić upozorava da presuda šalje poruku žrtvama nasilja da se ne prijavljuju jer bi mogle biti proglašene krivima jednako kao i napadači. Sama Vrsaljko izjavila je da presuda sugerira da se žena ne smije braniti kad je bez povoda napadne pijani muškarac, te je istaknula da ODO Zadar još nije donio rješenje o kaznenoj prijavi protiv kćeri napadača. Udruga Faktograf obećala je pravnu i medijsku podršku Vrsaljko tijekom daljnjih postupaka.

Posljedice za novinarstvo i žrtve nasilja

Ovaj slučaj otvara pitanja o zaštiti novinara na terenu, o pristupu policije i sudova u slučajevima napada na novinare te o mogućem obeshrabrivanju žrtava da prijave nasilje. Kritičari ističu da tretiranje evidentnog napada kao izjednačavanje žrtve i napadača može imati hladan učinak na slobodu medija i sigurnost novinara koji rade na osjetljivim temama.

Odvjetnica je najavila žalbeni postupak i korištenje svih pravnih mogućnosti, a Vrsaljko i Faktograf najavljuju nastavak pravne borbe dok se ne postigne pravna jasnoća i odgovornost sudova u sličnim slučajevima. Odluka Općinskog suda je za sada nepravomoćna, što znači da će se slučaj dalje razvijati kroz žalbene instance.

Presuda u Zadru potaknula je široku raspravu o granicama samoodbrane, zaštiti novinara i odgovornosti pravosudnih institucija pri tretiranju napada na osobe koje obavljaju javni posao; daljnji pravni koraci i eventualne žalbe bit će ključni za pravno i društveno tumačenje ovog slučaja.