A.Karlovic
Dok se Hrvatskom i dalje provlači priča o pjevaču Marku Perkoviću Thompsonu i njegovim objektima u Čavoglavama, mnogi se pitanje zašto se baš sada digla prašina i rade li hrvatske institucije svoj posao jednako prema svima – ili su, kako to u narodu često čujemo, “represivne samo prema stoci sitnog zuba”.
Jedna od najvećih kontroverzi vezana je uz Thompsonovu nekretninu u Splitu. Prema istraživanjima, pjevač je na splitskom Žnjanu uzurpirao krov zgrade i pretvorio ga u svoju privatnu terasu, iako je taj prostor u suvlasništvu drugih stanara. Cijena koju društvo plaća u slučaju samoprozvanih domoljuba je gubitak povjerenja u pravnu državu. Kada novinarka Danka Derifaj može biti kazneno gonjena jer je izvještavala o ovom problemu, postavlja se pitanje čiji se interes štiti. Derifaj tvrdi da “DORH legalizira njegovu uzurpaciju tuđeg krova, a novinarima poručuje da o tome ne smiju pisati” . To je cijena koju plaća sloboda medija i vladavina prava.
U Varaždinu i okolici gradnja bez dozvola je uobičajena pojava nakon devedesetih, u vrijeme ratnih stradanja. Cijela su naselja niknula, i još se grade i to ne bilo gdje, na obalama rijeke Drave na zaštićenim područjima i na dijelu zemljišta koje pripada HEP-u. Uz tzv. domoljube tu grade uz “nedodirljive pojedince” poput Dalića i braniteljske udruge. Zbog toga su se možda i članovi borili, da se na njih zakoni ove države kako saznajemo ne odnose. Lokalni političari također prednjače u gradnji na tim lokacijama, čime se zakonska regulativa sasvim sigurno “trpanjem prijava” pod tepih izbjegava.
Dok se ruši kod “malog čovjeka”, kod “zvijeri” se gleda kroz prste?
Ovo nije samo priča o Zlatku Daliću i Marku Perkoviću Thompsonu. U javnosti se sve glasnije postavlja pitanje selektivnog provođenja zakona. Dok se običnom građaninu kuća ruši zbog nekoliko kvadrata viška, dotle se, tvrde mnogi, “veliki” puštaju da grade po volji.
Jedno od imena koje se posljednjih dana provlači u ovom kontekstu je i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić. Iako se konkretno ne spominje u istom predmetu kao Thompson, Dalić se već godinama spominje u kontekstu nezakonite gradnje za koje nije imao sve potrebne dozvole i prema važećem Zakonu ne može ih ni dobiti. Ili kad je on kao “nacionalni heroj” u pitanju ipak možda može? Javnost se pita: zašto se protiv njega ne vodi jednak postupak kao protiv pjevača? Iako je medijski odjek tih slučajeva različit, činjenica je da se inspekcije često bude tek nakon što mediji dignu prašinu.
Domoljublje i zakon: Gdje je granica?
Thompsonov slučaj posebno je osjetljiv jer se radi o osobi koja je desetljećima zbog nekih pjesama iz Domovinskog rata sinonim za domoljublje i braniteljsku populaciju. Njegovi koncerti okupljaju tisuće ljudi, a njegove pjesme postale su nekim mlađim generacijama “himne”. Dalića mnogi nazivaju zbog uspješno vođene nogometne reprezentacije “nacionalnim herojem”. Upravo zbog toga, svaki sukob s institucijama mnogi njegovi obožavatelji to doživljavaju kao napad na sve ono što oni predstavljaju.
No, pravni stručnjaci upozoravaju: “Domoljublje u svom opisu nikako nije opravdanje za kršenje zakona – upravo suprotno. Takve bi osobe trebale biti uzor za poštivanje načela pravednosti i provođenja zakonskih odredbi sviđale se one njima ili ne. Bez obzira na to tko ste, ako ste nešto sagradili bez papira, morate snositi posljedice i to srušiti. Problem nastaje kada se zakon primjenjuje samo na one koji nemaju dovoljno utjecaja da ga izbjegnu.”
Nezakonita gradnja u Hrvatskoj nije “rezervirana” samo za poznate. U Hrvatskoj posebno se to vidi na obali mora gradi svugdje i to ne samo osobe iz Hrvatske. Tamo grade bez ikakvih vidljivih sankcija državljani Austrije i Slovenije kojima to ne pada na pamet raditi u svojim državama.
Rade li institucije u Hrvatskoj svoj posao?
Pitanje koje se nameće jest: rade li hrvatske institucije svoj posao ili su one samo represivne prema “stoci sitnog zuba”? Građevinska inspekcija godišnje zabilježi na tisuće prekršaja, no rijetki su oni koji završe rušenjem. Najčešće se problemi rješavaju nagodbama, legalizacijom ili se postupci oduže toliko da zastare.
U slučaju Thompson, inspekcija je očito odlučila povući potez, no skeptici tvrde da je to samo zato što je medijski eksponirana ličnost. “Kad bi s jednakim žarom jurili za svakim tko gradi na otocima, u Zagrebu ili na moru, ne bi bilo nelegalnog zida neokrenutog“, komentirao je jedan od korisnika na društvenim mrežama. Hrvatska je u europskim razmjerima postala svojevrsni sinonim za nelegalnu gradnju.
Dok Thompson i Dalić rješavaju svoje probleme s inspekcijom, a javnost iščekuje hoće li se isti kriteriji primijeniti na druge poznate ali i ostale osobe, jedno je jasno: povjerenje građana u institucije, ako postoji nakon svih ovih godina, ozbiljno je poljuljano. Hrvatska ima zakone, ali ih, čini se, nema za sve podjednake. I dok se jedni bore s rušenjem, drugi grade – a pitanje je hoće li ikada i kako odgovarati.
Zmaj.info
