EU zamrzava 1,5 milijardi eura za Srbiju

Bruxelles/Beograd – U diplomatskim krugovima odjeknula je vijest koja bi mogla značajno usporiti europski put Srbije. Europska unija odlučila je zamrznuti sredstva namijenjena toj zemlji u iznosu od čak 1,5 milijardi eura, zbog, kako se navodi, nazadovanja u provedbi ključnih proeuropskih reformi.

Očekuje se da će povjerenica EU-a za proširenje, Marta Kos, ovu odluku službeno objaviti na sastanku Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) u ponedjeljak, 20. travnja 2026. godine.

Zašto se sredstva zamrzavaju?

Sredstva su bila osigurana kroz takozvani Plan rasta za Zapadni Balkan, a zamrzavanje je izravna posljedica kontroverznih pravosudnih reformi u Srbiji, poznatih i kao “Mrdićevi zakoni”. Prema ocjeni Marte Kos, upravo usvajanjem i provođenjem tih zakona, Srbija čini korak unatrag na svom putu prema članstvu u EU.

Konačna odluka ipak neće biti donesena prije nego što Venecijanska komisija (Vijeća Europe za demokraciju kroz pravo) objavi svoje stručno mišljenje o spornim zakonima, što se očekuje tek u lipnju.

Ovo nije izolirani slučaj. Svih šest država Zapadnog Balkana suočava se s mogućnošću gubitka više od 700 milijuna eura ako do 30. lipnja ne ispune preostale reformske zadatke. Riječ je o obvezama koje su prvotno trebale biti ispunjene još u lipnju prošle godine, ali je rok pomaknut.

Oštre reakcije iz Beograda

Vijest je izazvala uzbunu u najvišim državnim krugovima Srbije. Prva je reagirala Ana Brnabić, predsjednica Skupštine Srbije, koja je u ponedjeljak izrazila sumnju u (ne)opravdanost ovakve odluke.

“Iskreno ne vjerujem da će povjerenica Marta Kos tražiti zamrzavanje EU fondova, prije svega zato što to ne bi bilo fer, s obzirom na to da mi nismo još ni dobili mišljenje Venecijanske komisije.” – izjavila je Brnabić, dodajući kako bi mišljenje stručnog tima trebalo stići tek u lipnju.

Unatoč njezinim riječima, čini se da je vlast u Beogradu ozbiljno shvatila najavu. Kako prenosi Nova.rs, srpska vlada već je naložila svim državnim organima da prilikom pripreme bilo kakvih zakona ili podzakonskih akata posebno paze na:

1. Usklađenost predloženog propisa s pravnim dostignućima Europske unije (acquis communautaire).

2. Prethodno konzultiranje o predloženom propisu s Europskom komisijom.

Ova hitna odluka vlade jasno pokazuje da je prijetnja zamrzavanjem sredstava protumačena kao krajnje ozbiljna.

Što ovo znači za regiju?

Zamrzavanje sredstava Srbiji, kao i potencijalne kazne za ostale zemlje regije, šalju jasan signal iz Bruxellesa: proces proširenja više nije “autopilot”, već se čvrsto uvjetuje stvarnim i provjerljivim napretkom u vladavini prava, reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije.

Za srbijansku ekonomiju, gubitak 1,5 milijardi eura iz Plana rasta bio bi značajan udarac. Ta su sredstva prvenstveno namijenjena poticanju gospodarskog rasta, infrastrukturnim projektima i ubrzavanju zelene tranzicije. Njihov izostanak mogao bi usporiti cjelokupni razvoj i dodatno produbiti jaz između Beograda i Bruxellesa.