Hrvatska na prekretnici: postali smo anti-antifašističko društvo?

U nedavnom podcastu povjesničar Hrvoje Klasić osvrnuo se na brojne kontroverze vezane uz Domovinski i Drugi svjetski rat, prijetnje koje prima zbog svojih stavova te današnje obilježavanje državnih praznika. Njegova poruka – Hrvatska se okreće protiv vlastite antifašističke tradicije – otvara pitanja o povijesnom pamćenju i suvremenom identitetu društva piše portal Mirovina.hr.

Odlazak u Domovinski rat

Klasić je ispričao kako je sa 18 godina, odmah nakon završenog školovanja i kao učenik generacije, dobrovoljno otišao braniti Hrvatsku. Za razliku od današnje retorike o časti, obrana se tada doživljavala prvenstveno kao dužnost prema domovini. Taj osobni svjedok naglašava da bi i danas mnogi, suočeni s prijetnjom, obranu države smatrali moralnim imperativom.

Prijetnje zbog demistifikacije povijesti

Povjesničar prima brojne pisma u kojima mu se prijeti i poručuje da „promijeni ime“ ako želi preživjeti. Tradicionalni oblik prijetnji putem pošte, primjerice poruka u stilu „mi ćemo ispraviti ono što četnici nisu 1991.“, ilustrira koliko ga njegov kritički pristup domaćim zločinima gurne u žestoke polemike.

Drugi svjetski rat: mitovi i demitologizacija

Klasić upozorava da je ostaški pokret bio daleko manje hrabar i vojno sposoban nego što se često prikazuje. Pavelić je, tvrdi on, nastojao pridobiti Hitlera, dok Tito vjerojatno nikada nije posjetio Jasenovac. Ovi detalji ruše ustaljene narative o „herojskom“ karakteru ustaša i stavljaju naglasak na stvarnu dinamiku sukoba na prostoru NDH-a.

Uloga žena u partizanskom pokretu

Žene partizanke prvi su put dobile gotovo ravnopravan status s muškarcima, pa je onkraj same borbe važna i njihova uloga u obrazovanju i radnoj emancipaciji. Klasić ističe kako je pismenost naglo porasla, a zdravstvena skrb stigla u zabačene krajeve Bosne i Hercegovine, gdje ljudi nikad nisu vidjeli liječnika, što potvrđuje emancipatorski karakter pokreta.

Vojne sposobnosti: partizani vs. ustaše

Kontroverza oko Dana državnosti

Iako se 30. svibnja slavi konstituiranje prvog demokratskog Sabora 1990. godine, Klasić navodi da Hrvatska po Ustavu tog datuma još nije bila neovisna. Jugoslavija je formalno opstajala još godinu dana, a aktualni praznik često se shvaća kao monopolizacija domoljublja od strane jedne političke opcije.

Hrvatska anti-antifašističko društvo?

Kroz razgovor Klasić zaključuje da suvremena Hrvatska popušta populističkim interpretacijama prošlosti, gubi antifašistički ethos i pretvara povijesne praznike u priliku za trgovanje simpatijama ili produžene vikende. Pitajući se treba li se vratiti korijenima antifašističke borbe, on poziva na otvorenu raspravu i vraćanje kredibiliteta istini.