Hrvatska pod dvostrukom opomenom Europske komisije

Europska komisija uputila je Hrvatskoj dvije službene opomene zbog povrede prava EU-a. Radi se o neispunjavanju obveza vezanih uz Direktivu o energetskoj učinkovitosti i Direktivu o obnovljivim izvorima energije. Ovaj slučaj otvara u medijima i javnosti širu raspravu o kroničnim problemima hrvatske administracije u provedbi europskih politika.

Prva opomena: Energetska učinkovitost

Hrvatska, zajedno s većinom članica, nije dostavila informacije o potpunom prenošenju izmijenjene direktive o energetskoj učinkovitosti. Direktiva zahtijeva smanjenje potrošnje energije za 11,7 % do 2030. u odnosu na projekcije iz 2020. Javni sektor mora predvoditi štednju: smanjivati potrošnju za 1,9 % godišnje i obnavljati 3 % javnih zgrada svake godine.

Kritika: Hrvatska se već godinama suočava s problemom neučinkovitog upravljanja javnim zgradama i sporom provedbom energetskih mjera. Nedostatak transparentnosti i koordinacije između ministarstava dodatno usporava proces.

Druga opomena: Obnovljivi izvori energije

Hrvatska je među 15 država koje nisu u potpunosti prenijele izmjene direktive o obnovljivim izvorima energije. Izmjene uključuju popis sirovina za proizvodnju bioplina i naprednih biogoriva, koji imaju manji negativan utjecaj na okoliš od konvencionalnih biogoriva. Rok za prenošenje bio je 14. rujna 2025., ali Hrvatska nije dostavila obavijest o provedbi.

Oglasi

Kritika: Ovdje se pokazuje tipičan problem – deklarativna podrška zelenim politikama, ali bez stvarne implementacije. Hrvatska se često poziva na europske ciljeve, no u praksi kasni s donošenjem zakona i strategija.

Postupak povrede prava EU-a ima tri koraka: opomena, obrazloženo mišljenje i tužba pred Sudom EU-a. Hrvatska je već ranije bila predmet sličnih postupaka, što ukazuje na sistemski problem u prenošenju direktiva. Ovakvi propusti šalju poruku o slaboj institucionalnoj sposobnosti i nedostatku političke volje.

Ako Hrvatska ne odgovori u roku od dva mjeseca, prijeti joj obrazloženo mišljenje i potencijalna tužba. Dugoročno, ovakvi propusti mogu značiti financijske sankcije i gubitak povjerenja u sposobnost države da provodi europske politike. Za građane, to znači sporiju tranziciju prema održivoj energiji, veće troškove i propuštene prilike za modernizaciju infrastrukture.

Dvostruka opomena Europske komisije nije samo tehnički problem, već simptom dublje krize upravljanja. Hrvatska mora prestati s praksom “posljednjeg trenutka” i razviti proaktivnu strategiju za provedbu europskih direktiva. U protivnom, riskira da ostane na periferiji europske energetske i klimatske politike.

Oglasi



  • Pročitajte još i:

    Slučaj Filipa Mihalića: Medijska pompa i birokratske nedoumice oko prijenosa posmrtnih ostataka

    Smrt mladog varaždinskog Filipa Mihalića izazvala je lavinu medijskih objava, no istovremeno i brojna pitanja o okolnostima njegove smrti te o proceduri prijenosa tijela iz inozemstva. Dok se lokalni mediji

    Filip Mihalić i gdje je, ako je “umro”? Slučaj koji je razotkrio medijski pokvareni telefon!

    Kako je nekritičko prenošenje neprovjerenih informacija stvorilo medijski kaos oko smrti optuženog varaždinskog “poduzetnika”. Sada građani postavljaju dodatna pitanja: Može li krivotvoritelj, ako je živ, sada u nekoj državi krivotvoriti

    Zmajske Kolumne

    „Naši Ukrajinci“ u Vodicama

    „Naši Ukrajinci“ u Vodicama

    Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

    Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

    Samo kupuj, samo bacaj

    Samo kupuj, samo bacaj

    Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

    Julijana Matanović: Ni od kog nagovorena

    Kako sam se izderala na čovjeka koji me htio častiti kavom

    Kako sam se izderala na čovjeka koji me htio častiti kavom

    Ukrajinski osmijeh u Zagrebu

    Ukrajinski osmijeh u Zagrebu