ZAGREB – U ponedjeljak navečer, malo prije ponoći, izbio je požar u Vjesnikovom neboderu na Slavonskoj aveniji. Vatrena stihija brzo se proširila na više katova, a zagrebački vatrogasci cijelu noć su se borili s plamenom. U utorak ujutro pročelje zgrade počelo je otpadati, a procjenjuje se da će gašenje trajati cijeli dan.
Neboder visok 67 metara, s 16 katova, projektirao je arhitekt Antun Ulrich. Od svog otvaranja bio je središte moćnog novinsko-izdavačkog kompleksa koji je obilježio jedno razdoblje modernističkog optimizma i tehnološkog napretka.
Uspon novinske kuće Vjesnik
Prvi broj lista Politički vjesnik izašao je 24. lipnja 1940. u ilegali, kao glasilo Komunističke partije Hrvatske. Nakon Drugog svjetskog rata, list je prerastao u novinsko-izdavačko poduzeće Vjesnik (NIŠP Vjesnik), koje je okupljalo tiskaru i redakcije brojnih listova.
Do 1980-ih Vjesnik je bio najveća novinska kuća u nekadašnjoj Jugoslaviji, izdajući dnevne listove (Vjesnik, Večernji list, Sportske novosti), tjednike (Start, Studio, Arena, Svijet, Vikend), pa čak i stripove poput kultnog Alana Forda.
U 1970-ima Vjesnik je bio rangiran među najuspješnijim europskim izdavačima, zauzevši sedmo mjesto na ljestvici Europskog udruženja novinskih izdavača.
Pad i gašenje Vjesnika
S raspadom Jugoslavije i privatizacijom 1990-ih, Vjesnik je počeo gubiti snagu. Pojedini listovi osamostalili su se, a dnevni list Vjesnik 2008. pripojen je Narodnim novinama.
Godine 2012. ugašen je i sam list, a tiskara je nastavila raditi još jedno desetljeće. No, 2022. donesena je odluka o likvidaciji tiskare, čime je ugašen i posljednji trag nekadašnjeg medijskog diva.
Simbol jedne novinske epohe
Vjesnikov neboder nije bio samo poslovna zgrada – bio je spomenik jednoj epohi novinarstva. U njemu je radilo gotovo šest tisuća ljudi, a kroz njegova vrata izlazili su listovi koji su oblikovali javno mnijenje i kulturu čitave regije.
Današnji požar podsjeća da se zgrada pretvorila zadnjih godina u simbol propadanja, jednako kao što se nekada pretvorila simbol moći. Njena sudbina odražava put nekadašnjeg izdavačkog giganta – od vrhunca do gašenja požarom zahvaćene zgrade.










