Mnoge hrvatske bolnice kontinuirano rade s gubitcima, a njihova infrastruktura – često smještena u zgradama starijim od 150 godina – propada zbog nedostatka ulaganja. Ulaganje poput “izvana gladac – iznutra jadac” ne rješava problem. Stare zgrade mogu izgledati romantično, no u većini slučajeva nisu primjerene za liječenje težih oblika oboljenja. Nemoguće je dovesti opljačkanu zdravstvenu skrb u red u perspektivi od minimalno desetak godina. O mitu i korupciji u zdravstvu, od ministarstva do čistačice, bolje više i ne pisati.
Sporim tempom obnove sve je teže osigurati nužnu kvalitetnu zdravstvenu skrb, posebno u manjim županijama gdje odljev liječnika i medicinskih sestara u inozemstvo dodatno opterećuje sustav.
Bolnički sustav dodatno opterećuje u javnim ustanovama sveprisutna korupcija, jedan u nizu tzv “Afera Beroš” je pokazao kako se pljačka proračun na štetu svih nas – posebno onih koji spadaju u osjetljiviji dio našeg društva, bolesnih i nemoćnih. Rotim, neurokirurg, predstojnik Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice, vlasnik Poliklinike Rotim, zaposlenik Specijalne bolnice Neurospine je tijekom istrage vezane uz korupciju u zdravstvu iznio svoju opširnu obranu. Sam sadržaj njegove obrane i priznanje krivnje Hrvoja, Novice i Nikole Petrača te Saše Pozdera pojasnile su svima nama kako funkcionira zdravstvo i kako je funkcionirao sad već bivši ministar Beroš. Novac iz proračuna slijevao se u privatne džepove i privatne klinike.
Zastarjela infrastruktura i higijenske prijetnje
Prema stručnim procjenama, stotine pacijenata godišnje razvije infekcije povezane s boravkom u bolnici (tzv. nosokomijalne infekcije), a desetine njih umire zbog nedostatka preventivnih mjera. Jedan od šokantnih primjera je nefunkcionalan WC u tzv. “Zelenoj zgradi” Rebro, gdje se liječe onkološki bolesnici, a svakodnevno prolazi na tisuće pacijenata na laboratorijske pretrage. Sanitarni čvor (pisoar) je godinama van funkcije, što dovodi u pitanje osnovne higijenske standarde u jednom od najvažnijih zdravstvenih objekata u zemlji.
Odljev stručnjaka i kolaps sustava
Smanjena ulaganja, niske plaće i preopterećenost tjeraju zdravstvene djelatnike na masovno odlazak u inozemstvo. To posebno pogađa splitsku, zadarsku i ostale županijske bolnice, gdje nedostatak kadra produžuje čekanja i kompromitira hitnu skrb. Iako se vlasti često pozivaju na “povećanje plaća”, sustavne reforme i modernizacija infrastrukture ostaju nerealizirane.
Potreba za hitnim mjerama
Imunokompromitirani bolesnik je u povećanoj opasnosti od infekcija kako uobičajenim, tako i oportunističkim uzročnicima. Sezonski ubodi opnokrilaca česta su pojava. Iako se ljudi najviše boje uboda pčela, stršljena i osa, u opnokrilce ubrajamo i različite vrste mrava nakon čijih ugriza mogu nastati ozbiljne reakcije. Gotovo svi napadi opnokrilaca su uglavnom posljedica alergijske reakcije na otrov. Kad takav “načet” pacijent uđe u zgradu na liječenje prepunu patogena stanje se može samo pogoršati.
- Ubrzana obnova bolničkih objekata (posebno onkoloških i infektivnih odjela)
- Stroži nadzor nad higijenom kako bi se smanjile smrtno opasne infekcije
- Poticanje povratka medicinskog osoblja konkurentnim uvjetima rada
- Transparentno upravljanje financijama kako bi se spriječilo rasipanje sredstava
Bez državnog prioritetnog pristupa, zdravstveni sustav će i dalje propadati, a pacijenti – posebno oni s težim bolestima – platit će najveću cijenu.









