Prelazimo na ljetno računanje vremena

U noći sa subote na nedjelju, točno u 2:00 sata ujutro, kazaljke se pomiču jedan sat unaprijed, na 3:00, čime službeno počinje ljetno računanje vremena. Time završava zimsko razdoblje i započinje period u kojem danje svjetlo traje dulje, a večeri postaju osjetno svjetlije. Informaciju je potvrdio Državni zavod za mjeriteljstvo, a sve se odvija prema važećoj Vladinoj uredbi o ljetnom računanju vremena za 2026. godinu .

Prema toj uredbi, ljetno računanje vremena ove godine traje od 29. ožujka do 25. listopada. Pomicanje sata donosi duže večeri, što mnogi građani doživljavaju kao psihološko olakšanje nakon zimskog perioda. Više svjetla znači i više vremena za aktivnosti na otvorenom. HEP podsjeća da se prelaskom na ljetno računanje vremena mijenja i obračun tarifnih modela: viša tarifa primjenjuje se od 8 do 22 sata, niža tarifa od 22 do 8 sati. To u praksi znači da se dio potrošnje može racionalnije rasporediti, što mnogima donosi nešto niže račune tijekom ljeta .

Iako dani postaju dulji, vozači su prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama obvezni koristiti dnevna svjetla do 31. ožujka, dakle još nekoliko dana.

Zdravstveni učinci – gubitak jednog sata sna

Stručnjaci godinama upozoravaju da pomicanje sata može izazvati kratkotrajne poremećaje spavanja, umor, smanjenu koncentraciju, pogoršanje postojećih zdravstvenih tegoba kod osjetljivijih osoba. Kod većine ljudi simptomi nestaju nakon nekoliko dana prilagodbe.

Zašto EU usprkos najavama još nije ukinula pomicanje sata? Iako je Europska komisija još 2018. predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, države članice do danas nisu postigle dogovor o tome treba li trajno ostati na zimskom ili ljetnom vremenu. Bez jedinstvene odluke, sustav pomicanja sata ostaje na snazi u cijeloj Uniji .

Glavni razlozi zastoja su da države imaju različite geografske i gospodarske interese, da postoji bojazan od kaosa u prometu, logistici i energetici ako svaka zemlja izabere drugačiji režim, dok dio članica želi dodatne analize utjecaja na zdravlje i gospodarstvo.

Ljetno računanje vremena u EU standardizirano je kako bi se uskladili željeznički, zračni i drugi međunarodni rasporedi. Praksa pomicanja sata postoji više od stoljeća, a izvorno je uvedena radi uštede energije – premda suvremena istraživanja pokazuju da su te uštede danas minimalne.

Ljetno računanje vremena i dalje je dio europske svakodnevice, unatoč višegodišnjim raspravama o njegovu ukidanju. Građanima donosi više svjetla i potencijalno niže račune, ali i kratkotrajne zdravstvene tegobe zbog gubitka jednog sata sna. Dok EU ne postigne dogovor, pomicanje kazaljki ostaje redovita proljetna rutina.