Udruga Franak demantira bankarske panike: Obeštećenje građana neće ugroziti stabilnost sustava

Udruga Franak objavila je novu procjenu potencijalnog obeštećenja za konvertirane CHF kredite koja iznosi oko 700 milijuna eura, čime odbacuju ranije tvrdnje Hrvatske udruge banaka (HUB) da bi isplate potrošačima dovele u pitanje opstojnost banaka.

Prema riječima iz udruge, nova analiza napravljena je uz pomoć financijskih stručnjaka i preciznijih podataka koji ranije nisu bili dostupni. Ranije procjene, među kojima je bila i ona od 1,2 milijarde eura, temeljile su se na nerazrađenim pretpostavkama. Kroz sudsku praksu, konkretne izračune i detaljniji uvid u strukturu kredita, došlo se do realnije slike.

HUB je interesna lobistička organizacija banaka, koja ima veliki domet u medijima, koja pokušava utjecati na suce, i koja želi iz proširenog vijeća maknuti najbolje hrvatske suce. Neće moći! – Udruga Franak

Dobit banaka daleko nadmašuje iznos obeštećenja

Udruga Franak ističe kako su tvrdnje bankarskih lobista da bi obeštećenje građana ugrozilo financijski sustav “neutemeljene i pretjerane”. U prilog tome navode podatke o financijskom poslovanju banaka:

• Lani su banke ostvarile neto dobit od 1,43 milijarde eura
• Imovina banaka porasla je za sedam milijardi eura, na ukupno 91 milijardu eura
• U posljednjih 10 godina banke su ostvarile ukupnu neto dobit od 9 milijardi eura

“S obzirom na navedeno, ne postoji nikakav realan rizik za stabilnost sustava“, poručuju iz udruge. Naprotiv, vraćenih 700 milijuna eura potrošačima “upumpalo bi se u potrošnju, što bi za financijski sustav bilo poželjno“.

Ograničenja u procjenama

Udruga priznaje kako postoji određena poteškoća u utvrđivanju točnog iznosa obeštećenja jer banke i regulator i dalje ne objavljuju potpune i transparentne podatke o rezervacijama za sudske postupke vezane uz konvertirane kredite.

Unatoč tome, ističu da je ključna činjenica nepromijenjena – šteta za potrošače je neupitna i mjeri se u stotinama milijuna eura. Podsjećaju da 30.000 tužitelja unazad 10 godina ima smanjen kućni proračun, dok su se banke na temelju tog novca dodatno obogatile.

Banke odgovorne za nezakonite ugovorne odredbe

Udruga Franak naglašava kako uprave banaka nisu žrtve, već su svjesno donosile odluke o CHF kreditima i nezakonitim promjenjivim kamatama, ulaznim i izlaznim naknadama te drugim nezakonitim ugovornim odredbama.

“Argument da bi povrat nezakonito naplaćenih sredstava mogao naštetiti bankama jednak je tvrdnji da bi vraćanje ukradene imovine moglo ugroziti onoga tko ju je prisvojio“, poručuju iz udruge Franak.

Dodaju kako niti hrvatsko niti pravo EU-a ne štiti nezakonito poslovanje, nego nalaže bankama saniranje nezakonitih radnji. Podsjećaju i da više od 90 posto prvostupanjskih sudskih postupaka završava u korist potrošača.

Pritom postavljaju i retoričko pitanje: “Bi li HEP vama oprostio dug za struju zbog toga što bi vas to moglo gurnuti u ovrhe i blokade, ili u deložacije iz vaših domova?”