Zapadni Balkan Putinovo novo igralište?

Dok je europska pažnja usmjerena na ludorije američkog predsjednika oko carina i Ukrajinu čelnici bivše države, kao i oni u Velikoj Britaniji, zabrinuti su da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti trenutak na Balkanu prenosi vijest portal Politico.

Britanski šef vanjskih poslova David Lammy smatra kak u tom dijelu Europe još uvijek tinjaju problemi i “Putinovi interesi na Balkanu su da regija ostane destabilizirana. U njegovom je interesu da zemlje koje čine Zapadni Balkan drži na rubu, da imaju nesređene odnose i da vode cyber i hibridni rat.”

Sve zemlje koje to još nisu pokušavaju postati članice EU-a, što je dugotrajan proces u kojem geopolitika može biti jednako važna kao i ispunjavanje zadataka usklađivanja.

Bosna i Hercegovina je, na primjer, gurnuta u krizu jer je vođa bosanskih Srba Milorad Dodik izbjegao uhićenje zbog svoje separatističke politike. U međuvremenu, Srbija optužuje Kosovo za represiju nad srpskom manjinom, dok Kosovo krivi Srbiju za nasilje na svom teritoriju.

Zabrinutost zbog mogućnosti da Rusija iskoristi povijesne etničke i vjerske napetosti za destabilizaciju područja.

Demonstracije protiv korupcije i vlade Aleksandra Vučića, te kontroverzni planovi za razvoj nekretnina na mjestima s povijesnim značenjem.

Velika Britanija zagovara uključivanje svih preostalih zemalja zapadnog Balkana u EU kako bi se smanjio ruski utjecaj, dok britanski diplomati pozivaju na veću stabilizaciju i suradnju u regiji.

Smatra se da Moskva koristi dezinformacije, vjerske organizacije i špijunske mreže kako bi ojačala svoj utjecaj na Balkanu. Posebno je naglašena uloga “Ruskog humanitarnog centra” u Srbiji, za koji neki vjeruju da je zapravo špijunski centar.

Paralele s poviješću:Početkom 20. stoljeća ruski interesi preklapali su se s geopolitičkim borbama na Balkanu, što je dovelo do savezništava i rivalstava. Međutim, izbijanje Prvog svjetskog rata privremeno je preusmjerilo rusku pozornost od regije.

Tijekom sovjetskog razdoblja, Rusija je nastojala proširiti svoj utjecaj na Balkanu kroz ideološko usklađivanje i ekonomske veze. Međutim, nesvrstanost Jugoslavije pod Titom ograničila je sovjetski utjecaj u regiji.

Stručnjaci upozoravaju da zanemarivanje trenutnih problema na Balkanu podsjeća na nedostatak pažnje Zapada prema Jugoslaviji u 1980-ima, što je doprinijelo kasnijim sukobima.

Rusija se dugo postavlja kao zaštitnica pravoslavnih slavenskih naroda na Balkanu. Ova povezanost stvorila je kulturne i vjerske veze, osobito s zemljama poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Posljednjih desetljeća, Rusija koristi povijesne veze kako bi zadržala svoj utjecaj na Balkanu. To uključuje poticanje ekonomske ovisnosti, podršku nacionalističkim pokretima i korištenje medija za širenje proruskih narativa.

Balkan kao strateško raskrižje istoka i zapada čini regiju fokalnom točkom ruske angažiranosti kroz povijest.

Balkan ostaje strateško raskrižje, a odnos između ruskih i zapadnih interesa nastavlja oblikovati budućnost te regije.